Uvozimo čačkalice, izvozimo trupce
Uvozimo i 197 puta veću vrednost cigaret papira u odnosu na izvoz, a na sveske godišnje trošimo 3,8 miliona KM. Drva za ogrev smo prošle godine izvezli u vrednosti od 75,7 miliona maraka, a na uvozne hrastove trupce potrošili smo 2,3 miliona KM. Razmena bukovine je nešto povoljnija jer smo uvezli trupce vrednosti 2,1 milion, a izvezli 1,9 miliona KM.
Ekonomista Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da je žalosno što je naša najznačajnija izvozna stavka ogrevno drvo jer su jedini niži nivo obrade trupci. To je niskoprofitabilan izvoz. “Drugi spaljuju naše šume, a kad sve posečemo i izvezemo, nećemo više imati ni kiseonika, a kamoli drvnu industriju”, upozorava Gavran. On napominje da je BiH neke proizvode jednostavno primorana da uzvozi jer domaću proizvodnju – nema.
“Za novinski papir nemamo domaću proizvodnju i bez njenog pokretanja smo osuđeni na uvoz. Sveske najčešće uvozimo iz Kine, pa je teško očekivati da ćemo konkurisati njihovim neverovatno niskim cenama”, objašnjava Gavran. Dodaje da je jedina šansa da proizvodimo i izvozimo finalne proizvode, a sirovine kao što su trupci bilo bi dobro da uvozimo po nižim cenama. Na taj način bi održavali naša zelena bogatstva i devastiranim šumama dali priliku za oporavak”, predlaže Gavran. Ako je za utehu, podaci o razmeni nameštaja su povoljniji, ali je proizvodnja i u ovoj oblasti u RS u poslednjih godinu dana niža za deset odsto. U nešto boljoj situaciji su domaći proizvođači toalet papira, maramica i drugih higijenskih potrepština, ali ni to nisu potpuno domaći proizvodi, jer fabrike uvoze sirovinu.
Direktor banjalučke fabrike proizvoda od papira “Celeks” Predrag Zgonjanin kaže da oni moraju da izvoze sirovinu jer u regionu nema nijedne fabrike celuloze. ”Pre rata bilo je oko devet fabrika i to je sve propalo. Čudno je da u celoj bivšoj Jugoslaviji više niko ne proizvodi celulozu”, kaže Zgonjanin. On navodi da je to apsurdno, jer imamo ogromno šumsko bogatstvo. “Naše učešće u tržištu BiH je oko 25 odsto. Fabrike iz regiona su nam jaka konkurencija i zbog toga je teško osvojiti veći procenat tržišta”, tvrdi on.
Celulozu uvoze iz Estonije, Litvanije, Austrije, Češke, Slovačke, Brazila… ”Mi jedini proizvodimo higijenski program u BiH, i još po jedna fabrika u Sloveniji i Srbiji”, navodi Zgonjanin. Dodaje da svoje proizvode izvoze u 14 država sveta, poput Austrije, Francuske, Poljske, Mađarske i Češke, kao i u svih šest zemalja bivše Jugoslavije.
Sekretar Udruženja za preradu drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik kaže da je proizvodnja čačkalica, buradi, papira ili higijenskih proizvoda šansa za mala i srednja preduzeća. ”U ovoj oblasti ima dosta prostora za razvoj i povećanje broja radnih mesta. Trebalo bi da se usmerimo na razvoj finalne proizvodnje, ali za to su potrebni dodatni podsticaji vlasti”, upozorava Šinik. On podseća da je drvna industrija pre rata “držala privredu” i da će trebati mnogo ulaganja da se vrati na nivo proizvodnje od pre 20 godina.
- Izvor
- Blic
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















