Nemcima „lažu“ o pomoći Ukrajini – Šolc
Nemački kancelar Olaf Šolc optužio je svoje kritičare da obmanjuju glasače u vezi sa njegovom oklevanošću da odobri predloženi paket pomoći Kijevu u iznosu od 3 milijarde evra (3,1 milijardu dolara). Visoki zvaničnici su okrivili Šolca za odlaganje hitne pomoći koju su predložili ministarka spoljnih poslova Analena Berbok i ministar odbrane Boris Pistorijus.
Kancelar tvrdi da oni koji podržavaju ovaj sporazum nisu transparentni u pogledu njegovog finansiranja.
„Nemačkom narodu se laže“ od strane onih koji odbijaju da objasne kako bi ovaj paket bio finansiran, izjavio je Šolc u intervjuu za list Frankfurter Allgemeine Zeitung u ponedeljak.
Pitanje pomoći Ukrajini je u centru političkih debata uoči parlamentarnih izbora u Nemačkoj sledećeg meseca. Socijaldemokratska partija (SPD) nominovala je Šolca kao svog kandidata za formiranje nove vlade, nakon što je Pistorijus odbio da se kandiduje, iako njegova popularnost u nekim anketama nadmašuje Šolcevu.
Berbok, visoka funkcionerka Zelenih, prošlog nedeljnog se požalila na neimenovane zvaničnike koji daju prednost nacionalnim interesima u odnosu na „odgovornost za obezbeđivanje mira u Evropi“, kako bi se dopali biračima. Njena stranka je bila deo vladajuće koalicije koja se raspala prošle godine zbog sukoba sa SPD-om i Slobodnom demokratskom partijom (FDP) oko prioriteta u potrošnji.
Fridrih Merc, kandidat za kancelara iz opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU), takođe je kritikovao Šolca zbog toga što ne pruža više pomoći Ukrajini. Merc se trenutno smatra favoritom za kancelara, pošto CDU/CSU savez vodi u anketama javnog mnjenja.
Alternativa za Nemačku (AfD), antiimigrantska partija, ističe se među glavnim političkim akterima po svom protivljenju finansiranju Kijeva u borbi protiv Moskve i poziva na nastavak kupovine jeftine ruske energije kako bi se podstakla posrnula nemačka ekonomija. AfD trenutno zaostaje za Hrišćanskim demokratama u anketama, dok poslanici navodno razmatraju mogućnost zabrane partije zbog navodne pretnje nemačkoj demokratiji.
Uprkos neslaganjima u okviru vladajuće koalicije oko buduće pomoći Ukrajini, Nemačka ostaje drugi najveći vojni donator Kijevu, odmah nakon SAD, pruživši oko 11 milijardi evra od januara 2022. do oktobra 2024, prema podacima Instituta za svetsku ekonomiju u Kilu.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Boris Roessler / dpa/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















