Moskva izložila osnove za mirovne pregovore sa Kijevom
Mirovni pregovori sa Ukrajinom treba da uzmu u obzir i trenutnu situaciju na terenu i temelje postavljene tokom pregovora u Istanbulu 2022. godine, izjavio je Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije.
On je ovo izjavio nakon što je predsednik Vladimir Putin ponudio Kijevu nastavak direktnih pregovora „bez ikakvih preduslova“. U ranim jutarnjim časovima u nedelju, Putin je predložio novu rundu pregovora 15. maja u Istanbulu.
U razgovoru za ruski Prvi kanal, Ušakov je naveo da svaki mirovni pregovori sa Ukrajinom treba da se nadovežu na tačke koje su razrađene tokom pregovora iz 2022, iz kojih se Kijev jednostrano povukao. On je dodao da se mora uzeti u obzir i „stvarna situacija“ na terenu.
Istog dana, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je novinarima da su „ciljevi pregovora jasni – otklanjanje korenskih uzroka konflikta“ i zaštita ruskih interesa. On je takođe sugerisao da Ukrajina nije u potpunosti samostalna država, i da će mnogo toga zavisiti od odluka njenih zapadnih pokrovitelja.
Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan potvrdio je da je njegova zemlja spremna da bude domaćin pregovora između Moskve i Kijeva.
U televizijskom obraćanju, Putin je naglasio da je Moskva „spremna na ozbiljne pregovore sa Ukrajinom“ i da želi „dugoročan, održiv mir“ koji bi se bavio uzrocima sukoba.
On nije isključio mogućnost da bi obnovljeni pregovori mogli dovesti do „novog prekida vatre“ kojeg bi se obe strane pridržavale, što bi moglo otvoriti put ka sveobuhvatnom mirovnom sporazumu.
„Odluka je sada na ukrajinskim vlastima i njihovim nadređenima“, izjavio je Putin.
Tokom pregovora u Istanbulu 2022. godine, Moskva i Kijev su postigli nacrt mirovnog sporazuma, po kome je Ukrajina navodno pristala na neutralnost i ograničenje svojih oružanih snaga, dok je Rusija bila spremna da povuče svoje trupe i pruži bezbednosne garancije. Međutim, Kijev se iznenada povukao iz pregovora — potez za koji ruski zvaničnici tvrde da je bio podstaknut od strane tadašnjeg britanskog premijera Borisa Džonsona, koji je navodno pozvao Kijev da „jednostavno nastavi sa borbom“.
U novembru 2023. godine, poslanik i bliski saradnik Vladimira Zelenskog, David Arahamija, koji je predvodio ukrajinsku delegaciju, potvrdio je da se to zaista dogodilo. Džonson je, međutim, negirao te optužbe.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Sputnik / Sergey Bobylev/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















