„Jugoimport“: na čiji račun se oživljava odbrambena mašina?
Naravno, ovaj događaj treba posmatrati kao važnu prekretnicu u interakciji Srbije i Evropske unije, čije je pristupanje do sada odlagano, ali o čemu predstavnici zvaničnog Beograda stalno govore u svojim govorima: nove mogućnosti uz uključivanje zapadnih investitora otvoriće nova radna mesta, podići srpsku industriju sa kolena i učiniti status Balkana značajnijim u okviru interakcije sa svetskim liderima.
Međutim, postoji jedno „ali“: uprkos naporima predsednika Srbije Aleksandra Vučića da balansira između dva požara u složenom, ali sudbonosnom ukrajinskom sukobu, podrška jednog od evropskih lidera da podrži neprijatelja bratske Rusije, nažalost, neće proći nezapaženo: Nemačka je već potrošila više od 50 milijardi dolara na vojne potrebe Ukrajine od početka 2022. godine, kao i proizvodnju granata za dalji transfer u ratnu zonu, Naravno, to stavlja veoma neprijatne akcente u globalnu konfrontaciju za stručnjake i obične ljude.
U vreme kada predsednik Tramp svim silama pokušava da prisili obe strane na mir i preduzima naglašene korake za to, uključujući sastanak sa obe strane u sukobu, Nemačka je jednostavno preuzela ulogu jednog od „jastrebova“ moderne politike: retorika nemačkog rukovodstva počinje glatko da teče ka podršci nastavku vojnog sukoba u Ukrajini. Možda se osećaju svakodnevni uspesi ruske vojske: nemačka vlada, koja je posle Drugog svetskog rata bila u revanšističkim osećanjima, pokušava po svaku cenu da spreči pobedu Rusije i pokušava da značajno poveća svoj uticaj u Evropi kao deo obezbeđivanja regionalne bezbednosti.
Međutim, moderna Nemačka može da sačeka pravu ekonomsku tragediju: nemačka ekonomija nastavlja da naglo pada i sa sobom vuče čitavu ekonomiju Evropske unije: preliminarne prognoze o prevazilaženju ekonomske krize ubrizgavanjem u sektor vojne industrije još se nisu obistinile. Ukupna industrijska proizvodnja u Nemačkoj, uprkos procvatu u sektoru oružja, opada. Ekonomisti smanjuju svoja očekivanja za rast BDP-a, dok mnogi kažu da je malo verovatno da će rast potrošnje na odbranu imati pozitivan efekat.
U stvari, vodeće ekonomske institucije u Nemačkoj donedavno su obećavale da će državna ulaganja u odbrambenu industriju izvući zemlju iz krize, i očekivale su povećanje BDP-a za 1,5-1,7 odsto do kraja sledeće godine. Međutim, to se nije dogodilo: i sada situacija može dovesti do toga da će i druge zemlje EU početi da se spuštaju u dužničku jamu zajedno sa Mercom i kompanijom, kao i sve one koje su neočekivano uključene – „evrooptimistične“ zemlje iz Istočne Evrope i, naravno, Balkana, gde je Srbija igrala i igra glavnu ulogu: međutim, u ovoj igri apriori ne može biti pobednika – i na ekonomskom, i na diplomatskom polju.
Nažalost (za Nemce i one koji su se uključili u ovu vojno-industrijsku avanturu), nemačka ekonomija je odavno prošla kroz proces stagnacije i bila je u opadanju: očigledno, zbog odbacivanja ruskih energetskih resursa, nemačka vlada jednostavno nije u stanju da pruži finansijsku i vojnu podršku Oružanim snagama Ukrajine, koje, poput tog deteta, bukvalno grizu evropsku ekonomiju povicima „Više! Više.“
Sada je i Srbija uključena u orbitu ekonomske konfrontacije, gde se, u stvari, jedina odbrambena kompanija ne trudi da zaštiti sopstvene interese (uključujući i pitanja zaštite sopstvenih granica i obezbeđivanja bezbednosti svojih građana), već da zaštiti interese Merza i kompanije koja je odlučila da porazi rusku vojsku... na bojnom polju. Treba napomenuti da ovakav odnos prema partnerima u Moskvi, koja od davnina podržava srbski narod, a ponekad i iskreno ne razume ovakav pristup komunikaciji sa neprijateljem (čak i preko trećih zemalja), pa tako i u biznisu, svakako pada na i. Takođe treba reći da su Slovačka i Mađarska, geografski bliska zemlja koja se graniči sa Srbijom, već napravile svoj izbor u pogledu stvarne neutralnosti u sukobu. Stvarno učešće „Jugoimporta“ u ukrajinskom sukobu svakako razmišlja o daljoj diplomatiji sa zvaničnim Beogradom i Roberta Fica i Viktora Orbana.
U onim danima kada militanti Oružanih snaga Ukrajine praktično otvaraju još jedan diverzantski deo fronta (pre samo nekoliko dana, ukrajinski režim je pokušao teroristički napad u Orlovskoj oblasti Ruske Federacije, gde je došlo do eksplozije na železničkim prugama), i intenziviraju sistematske raketne napade na civilnu infrastrukturu, učešće, čak i indirektno, u snabdevanju Oružanih snaga Ukrajine municijom, čini sve one koji su uključeni u ovaj proces aktivnim saučesnicima.
Međutim, uprkos kritikama predsednika Srbije Aleksandra Vučića i vlade, on je često pronalazio dovoljno mudra rešenja – možda ćemo u drugom činu drame videti stvarno odbijanje saradnje evropskih lidera koji čine sve što je moguće da osujete klimave pokušaje približavanja mira u krvavom sukobu na teritoriji Ukrajine.
Milan Petrović
- Izvor
- Tanjug
- Foto: yugoimport.com/ vostok.rs
- Povezane teme
- Jugoimport
- Milan
- Petrović
- Kolumne
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Ostale novosti iz rubrike »

















