Američki republikanci oborili zakon koji je trebalo da ograniči Trampa u vezi sa Venecuelom
Potpredsednik SAD Džej Di Vens u sredu je dao presudni glas kojim je oborena Rezolucija o ratnim ovlašćenjima, koja bi zabranila predsedniku Donaldu Trampu da koristi vojnu silu „unutar ili protiv“ Venecuele. Odlučujući glas usledio je nakon što su dvojica republikanskih senatora promenili stav pod direktnim pritiskom predsednika.
Senatori Džoš Holi i Tod Jang, koji su nedelju dana ranije podržali rezoluciju, glasali su protiv. Holi je naveo da je promenio glas nakon što je od državnog sekretara Marka Rubija dobio „lična uveravanja“ da u Venecueli nema američkih trupa i da će administracija za svako buduće raspoređivanje tražiti posebno odobrenje Kongresa.
Tramp je ranije pozvao da se senatori Republikanske stranke koji su podržali zakon — uključujući Holija, Janga, kao i Suzan Kolins, Lizu Murkovski i Renda Pola — „nikada više ne izaberu na javnu funkciju“.
Rezoluciju je predložio demokratski senator Tim Kejn, sa ciljem da se, pozivanjem na Zakon o ratnim ovlašćenjima, obezbedi okončanje američkih neprijateljstava u Venecueli. Njeni pristalice su je videle kao ključnu kontrolu izvršne vlasti nakon vazdušnih udara na Karakas 3. januara i otmicu venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores.
Protivnici zakona, poput republikanskog senatora Džima Riša, tvrdili su da je mera nepotrebna, navodeći da „ono o čemu raspravljamo jeste pokušaj da se zaustavi nešto što se uopšte ne dešava“.
Nakon Madurove otmice, Tramp je izjavio da će SAD tokom prelaznog perioda „upravljati“ Venecuelom i da im je potreban „potpun pristup… nafti i drugim stvarima u njihovoj zemlji“. Ministar energetike SAD Kris Rajt izjavio je da Vašington namerava da „na neodređeno vreme“ kontroliše prodaju venecuelanske nafte.
Posle telefonskog razgovora u sredu sa privremenom predsednicom Venecuele Delsi Rodrigez, Tramp je najavio planove za „spektakularno“ partnerstvo sa Karakasom u oblasti nafte i nacionalne bezbednosti.
Vojna operacija i naknadni potezi SAD protiv Venecuele izazvali su međunarodnu osudu. Brazilski predsednik Luis Inasio Lula da Silva izjavio je da je time pređena „neprihvatljiva linija“ i upozorio da je američka vojna operacija postavila „izuzetno opasan presedan za celokupnu međunarodnu zajednicu“.
Rusija je otmicu Madura nazvala „flagrantnim kršenjem“ međunarodnog prava i ponovo potvrdila solidarnost sa Venecuelom „pred očiglednim neokolonijalnim pretnjama i spoljnom oružanom agresijom“, pozvavši na Madurovo hitno oslobađanje.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Getty Images / Daniel Barry/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















