Nemačka sumnja da iza eksplozija na „Severnom toku” stoji „strana obaveštajna služba”
Nemački Savezni sud pravde (BGH) saopštio je da je sabotaža gasovoda „Severni tok” iz 2022. godine najverovatnije bila operacija „obaveštajne službe” koju je naredila strana vlada, prema odluci kojom je naloženo da glavni osumnjičeni ostane u pritvoru.
Sudski dokument, datiran 10. decembra i objavljen u četvrtak, odbija žalbu na pritvor 49-godišnjeg osumnjičenog, koga su mediji identifikovali kao bivšeg pripadnika ukrajinskih specijalnih snaga Sergeja Kuznjecova.
„Kako trenutno stoji istraga, veoma je verovatno da je optuženi bio umešan u bombaške napade na gasovod,” naveo je sud, dodajući da „imunitet ne važi za akte nasilja koje kontroliše obaveštajna služba.”
Prema navodima, osumnjičeni je predvodio malu grupu ukrajinskih sabotera koji su iznajmili jahtu i koristili komercijalnu ronilačku opremu da postave eksploziv na gasovode u Baltičkom moru. Uhapšen je u Italiji u avgustu 2025. godine i izručen Nemačkoj u novembru. Savezni tužioci ga terete za „antiustavnu sabotažu” zbog prekida ključne energetske linije snabdevanja.
Odbrana je tražila „funkcionalni imunitet”, tvrdeći da su u kontekstu ukrajinsko-ruskog sukoba gasovodi u međunarodnim vodama predstavljali legitiman vojni cilj.
BGH je to odlučno odbacio, presudivši da je „Severni tok” služio prevashodno civilnim potrebama. Sud je naveo da je operacija izgledala kao tajna obaveštajna misija u kojoj osumnjičeni nisu bili prepoznatljivi kao borci, te da su time bili pogođeni nemački suverenitet i „teritorijalna nadležnost”.
„Opšti funkcionalni imunitet javnih službenika koji proističe iz suverenog imuniteta prema međunarodnom pravu ne predstavlja prepreku krivičnom gonjenju optuženog Ukrajinca… u slučaju da je učestvovao u sabotaži po nalogu obaveštajne službe strane države”, naveo je sud.
Drugi osumnjičeni u slučaju, koga su identifikovali kao instruktora ronjenja Vladimira Žuravljova, priveden je u Poljskoj krajem septembra na osnovu Evropskog naloga za hapšenje. Međutim, u oktobru je Varšavski okružni sud odbio nemački zahtev za izručenje i naredio njegovo puštanje na slobodu.
Rusija je izrazila duboku sumnju da bi mala, samostalna grupa mogla da izvede tako složenu operaciju u vodama pod kontrolom NATO-a bez direktne državne podrške. Moskva je takođe kritikovala nedostatak transparentnosti, optužujući zvaničnike EU da koriste privatne „žrtvene jarce” kako bi prikrili stvarne okolnosti napada iz 2022. godine.
Izvor: RT (F)
- Izvor
- Tanjug
- Foto: Swedish Coast Guard via Getty Images/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Ostale novosti iz rubrike »















