Hrišćani čitavog sveta slave Cvetnu nedelju
Poslednje nedelje pred Uskrs hrišćani slave jedan od najvažnijih crkvenih praznika – Cveti. Ove godine se taj termin poklapa u svim hrišćanskim konfesijama – pravoslavnim, kod katolika i nekih protestanata.
U Rusiji se taj praznik zove Vrbova nedelja – tog dana vernici donose u crkvu vrbove grančice jer u našem podneblju taj žbun cveta među prvima. O Jevanđeoskim izvorima tog praznika priča predstavnik Moskovske patrijaršije sveštenik Georgij Roščin.
Taj dan je posvećen sećanju na Ulazak Gospoda u Jerusalim, jašući magarca. Uoči svog stradanja na krstu on je došao u Jerusalim sa svojim učenicima da bi pružio ljudima poslednje pouke, učvrstio njihovu veru i ispričao o krsnim mučenjima i Vaskrsnuću posle njih. Upravo taj momenat ulaska u Jerusalim slave vernici jer iz Jevanđelja znamo da su tada ljudi dočekali Isusa kao Mesiju, slavili kao Boga i prekrivali njegov put ne samo palmovim granama, već i odećom.
Prema tradiciji se u svim hrišćanskim konfesijama taj praznik smatra za jedan od najvećih. On spada u 12 glavnih crkvenih praznika. Poštovanje jevanđeoskih događaja potiče iz prastarog doba – još su u 4. veku tu svečanost slavili u Jerusalimskoj crkvi.
U različitim zemljama Cveti slave na različite načine. Katolici donose u crkvu palmove i maslinove grane, lovor ili šimšir. Pri tome ukrašavaju ih slatkišima, voćem, mašnama i poklanjaju deci. U pravoslavnoj Rusiji simboličan dar za taj praznik je postala vrba. Osvećene grane smatraju se lekovitim: ko želi da se otarasi bolesti mora da pojede 9 maljavih pupoljaka. Sve do sredine 18. veka u ruskim gradovima i selima su se obavezno održavale svečane povorke na čelu s arhijerejima i sveštenicima koji su jahali konje ili magarce. Pri tome su gradonačelnici vodili životinje za dizgine. U Moskvi, naprimer, sam car je vodio magarca koga je jahao prvojerarh Ruske crkve.
Bez obzira na razlike u obredima suština praznika je nepromenljiva za sve hrišćane, - nastavlja sveštenik Georgij Roščin.
Taj praznik je neka međa, kraj Velikog posta od četrdeset dana, u vreme kojeg su se vernici uzdržavali ne samo od mrsne hrane, već i loših dela i misli. Od svečane proslave praznika Cveti hrišćani prelaze tužnim danima Strasne sedmice. Ona je van okvira Velikog posta. Ti dani su liturgijska uspomena na tragične događaje krsne smrti Hrista, pomenute u Jevanđelju. Zato je potrebno slaviti Cveti, pričestivši se Hristovih tajni i učvstivši se pred Strasnom nedeljom.
Bez obzira na to što se praznik Cveti slavi u vreme posta, tog dana vernici smeju jesti ribu i školjke. Zato je sledeća nedelja, pred Uskrs sve do svetlog praznika Uskrsa vreme strogog posta u jelu, i period posebne molitvene pripreme za Uskrs.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- praznik
- religija
- pravoslavlje
- katolicizam
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Teheran je optužio ukrajinskog lidera da pokušava da uvuče Evropu u rat sa Rusijom...
Kancelarija nemačkog kancelara navodno je odbila da razjasni da li je dobila upozorenja pre miniranja ruskih gasovoda...
Ukrajinske snage izvele su raketni napad na grad Kirov, izazvavši požar u industrijskom pogonu, koji je u međuvremenu ugašen, saopštile su lokalne vlasti....
Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....
Jedna radnica je poginula, a još tri osobe su u bolnici nakon noćnih napada na objekte kompanije „Vajldberis“ na jugu Rusije...
U noćnom napadu pogođena su dva broda, lučka infrastruktura, rezervoari sa gorivom, logistički centar i obalska raketna baterija, saopštila je Moskva...
Ostale novosti iz rubrike »

















