Sergej Lavrov putuje radi jačanja uticaja Moskve na Balkanu
Ekonomska saradnja i saradnja u oblasti energetike nalaze se u centru pažnje posete ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Sloveniji. Stručnjaci smatraju da je ovo diplomatsko putovanje još jedan od koraka na putu jačanja ruske spoljne politike na Balkanu.
Radni grafik ruskog ministra u sledećih nekoliko dana raspoređen je bukvalno po minutama. Nije šala – posetiti odjednom četiri zemlje! I u svakoj se treba sresti s rukovodstvom, obaviti pregovore s kolegama-ministrima, a u Sloveniji, osim svega ostalog, još treba otvoriti Ruski centar za nauku i kulturu. Ovakva blic-tura je pre izvesnog vremena izgledala neobavezna – iznad Balkana je već odavno rasprostrta čvrsta mreža američkog uticaja. Međutim, nedavna poseta premijer-ministra Rusije Vladimira Putina Srbiji i Sloveniji pokazala je da je Moskva sasvim u stanju da brani sopstvene interese, naročito tamo gde se radi o ekonomskoj koristi, kaže analitičar Instituta za ekonomiju RAN Sergej Romanenko.
Bezuslovno, danas je situacija na Balkanu bolja. Naročito, ako se uporedi sa situacijom kakva je bila 1995. godine, posle završetka rata u Hrvatskoj i Bosni i posle 1999. godine, kad se završila kriza na Kosovu i vojna agresija NATO-a. Danas zemlje na post-jugoslovenskim prostorima jačaju svoju nezavisnost, s jedne strane. A s druge, većina njih traži puteve za uspostavljanje saradnje, kako s Evropskom Unijom, tako i van nje. I to ne samo ekonomske, već i političke.
Osnova za jačanje pozicija Rusije u ovoj situaciji, smatra stručnjak, sastoji se u održavanju veza sa svim državama u regionu. Ne treba zaboraviti ni to da su neke balkanske zemlje već stigle da se razočaraju u protekciju Vašingtona. Jedna od prvih je bila Srbija, od koje je 2008. godine „odsečeno“ Kosovo u razmenu za slatka uveravanja o budućem članstvu u Evropskoj Uniji. Molbu za primanje u EU Beograd je podneo još 2009. godine, ali rezultata zasad nema. Saradnja s Moskvom u toj poziciji izgleda primaljivije. Tu je i učestvovanje u izgradnji gasovoda „Južni tok“ i modernizacija srbskih hidrocentrala i obnavljanje železnice i modernizacija vojske Srbije. To je povrh kredita, koji je Moskva izdvojila za Beograd u iznosu od 800 miliona dolara. Osim toga, u Srbiji se ljudi plaše unutrašnje decentralizacije, koju organizuju prozapadnjačke snage. To se posebno tiče južnih regiona. Moskva se zalaže protiv formiranja novih država na Balkanu, i između ostalog, nema nameru da prizna samoproglašenu nezavisnost srpske pokrajine Kosovo. Rusija može mnogo toga da ponudi i drugim zemljama regiona. Na primer, zbog krizne situacije u zemljama Severne Afrike ruski turisti su svoju pažnju usmerili na Crnu Goru, u koju se putuje bez viza. Ruske investicije u republici samo su u toku poršle godine iznosile 120 miliona dolara, od kojih je značajan deo utrošen na nekretnine. Ulaganja Moskve u Makedonije su dvostruko veća. Dijalog će tamo uglavnom biti usredsređen sektore nafte i gasa, rude i elektroenergetike. Međutim, Slovenija čvrsto čuva liderske pozicije. Rusko-slovenačka robna razmena je 2010. godine iznosila 1,2 milijarde dolara. Oko 200 preduzeća s učešćem slovenačkog kapitala već radi u 50 regiona Rusije. Međutim, saradnja s Ljubljanom daleko prevazilazi ekonomske granice, tako da poseta ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova Balkanu nije prosto danak poštovanju. Moskva na taj način još jednom pokazuje: Balkan je bio, jeste i biće jedna od važnih sfera ruskih interesa.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »

















