Odbijen zahtjev Vojislava Šešelja

Iako nije izričito rekao da je Šešeljev zahtjev odbijen, sudija Antoneti je, sažimajući dokaze koje je izvelo tužilaštvo u prvom dijelu suđenja, više puta ponovio da je pretresno vijeće dobilo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su zločini iz optužnice počinjeni.

Iz riječi sudije Antonetija proizlazi da je pretresno vijeće - uz njegovo djelimično protivljenje - utvrdilo da "razumni donosilac zaključaka" u ovoj fazi postupka može zaključiti da je tužilaštvo protiv Šešelja izvelo dovoljno dokaza za nastavak postupka.

Odluka o zahtjevu za oslobađanje Vojislava Šešelja ispisana je na 120 stranica, a predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti pročitao je veći dio zahtjeva, nakon čega je najavio da će izložiti svoje mišljenje do kraja današnjeg suđenja.

Čitanje odluke sudija Antoneti započeo je opširnim proceduralnim pregledom dosadašnjeg postupka koji je počeo u novembru 2007, a nastaviće, kako je najavio, osvrtom na optužbe i pravni osnov za odlučivanje.

Tokom čitanja spominjani su i zločini za koje se Šešelj tereti, između ostalog i za neprisilno premještanje stanovništva, bezobzirno razaranje sela, uništavanje i nanošenje štete školama i ustanovama religije, pljačka javne i privatne imovine, diskriminacija stanovništva i podsticanje dobrovoljaca Srbskog četničkog pokreta i Srpske radikalne stranke na zločine.

Sudija Antoneti naglasio je da je Vojislav Šešelj bio sasvim svjestan svojih djela, i da ona utiču diskriminišuće na nesrbsko stanovništvo.

- Šešelj nije znao da može biti gonjen zbog toga što tada nisu postojali sudovi kao što je ovaj u Hagu, ali je kao pravnik morao da bude svjestan svojih nedjela - objasnio je Antoneti.

Šešelj je u jednom trenutku prekinuo sudiju i negodovao zbog prevodioca.

- Namjerno mi podmećete ovog prevodioca koji griješi. Iako me vaše izlaganje zasmijava ja moram da reagujem . rekao je Šešelj.

Većinu tih zločina, Šešelj je odbacio, dok je za neke priznao da su počinjeni ali od strane "Arkanovih tigrova", kao na primjer zločin u Zvorniku kada je ubijeno 20 muslimana.

U istoriji suđenja Haški tribunal dosad nije prihvatao ovakve zahtjeve optuženih. Poslije odluke sudija po pravilu 98, kojim će se odrediti da li je tužilaštvo iznijelo slučaj i da li su potrebni dokazi odbrane, znaće se da li će suđenje lideru radikala Šešelju biti nastavljeno.

U raspravi održanoj 9. marta Šešelj je zatražio odštetu od 10 miliona evra i ponovio svoj zahtjev da vijeće donese oslobađajuću presudu pošto tužilaštvo nije ništa dokazalo protiv njega.

U ovoj situaciji članovi sudskog vijeća, kojim predsjedava sudija Žan Klod Antoaneti, procjenjuju da li su tužioci ponudili dovoljno dokaza protiv Šešelja po svim tačkam optužnice ili zbog nedostatka dokaza odbacuju cijelu optužnicu ili neke njene delove.

Aleksandar Kontić iz tužilaštva Haškog tribunala ističe da je Tužilaštvo u potpunosti uvjereno da postoji dovoljno dokaza za nastavak procesa Šešelju i da će sudsko vijeće uvažiti tu procjenu.

To, međutim, rekao je Kontić, ne znači da je Tužilaštvo spremno da prejudicira odluku sudskog vijeća . ''Niko sem sudija sudskog vijeća ne zna sadržaj odluke'', naglasio je Kontić.

Lideru radikala, koji se u pritvoru Tribunala nalazi od februara 2003. godine kada se dobrovoljno predao, sudi se za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993. godine.

Lider radikala je u julu 2009. godine osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda, a u februaru 2010. drugi put je optužen zbog objavljivanja u knjizi podataka o 11 zaštićenih svjedoka.