Meduza Gorgona u baroko stilu
U unakrsnoj Godini jezika i kulture Rusije i Italije u Moskvu jedno za drugim stižu remek-dela istalijanske likovne umetnosti. Od 25. maja, na primer, u ruskoj prestonici u gostima je jedno od najpoznatijih dela italijanskog baroka – skulptura Lorenca Berninija Glava meduze. Do 1. juna ona će se nalaziti u italijanskoj ambasadi, a od 3. juna će biti prikazana publici u Muzeju likovnih umetnosti Puškin.
Izložbeni program Godine sastavljen je tako da direktor moskovskog Muzeja likovnih umetnosti Puškin Irina Antonova ne može da sakrije radost.
Ova unakrsna godina Italije i Rusije ispostavila se vrlo masovnom za naš muzej: čitav niz istaknutih izložbi! One su započele čuvenim i kod nas malo poznatim platnom Dama sa jednorogom Rafaela. Italijanski muzeji vrlo su velikodušni prema nama. Pre nekoliko godian kod nas je bila Venera Urbinska Ticijana. Sasvim nedavno ponovo Ticijan i njegov Portret nepoznatog sa plavim očima. Takva neverovatna remek-dela predstavljaju nam italijanske kolege. Početkom juna predstoji još jedna izložba, i to skulptura. U čitavoj našoj praksi Izložbe jednog dela samo jednom smo pokazivali skulpturu – to je bila Brutova bista, rad Mikelanđela iz Muzeja Buonarotija u Firenci. Ovog puta to je Glava meduze Bernina, velikog arhitekte i skulptora 17. veka.
Između ostalog, vrednost ove izložbe uvećava se mnogo puta ako se podseti da se radovi Lorenca Berninija u Rusiji čuvaju samo u peterburškom Ermitažu: nekoliko modela od terakote. U moskovskim muzejima uošte ih nema, i na gostujućim izložbama Berninijeva dela se nisu pokazivala. A tu odjednom najpoznatija skulptura!
Meduza gorgona je lik grčke mitologije, od čijeg pogleda su se ljudi pretvarali u kamen. Ali kod Lorenca berninija lik je izveden od mermera u obliku ženske glave sa polu-dečijim, napaćenim licem. Zmije koje se izvijaju umesto kose: monstrum umire, pred očima se pretvara u kamen. Ova skulptura je trijum baroka i danas deluje na gledaoca krajnje emocionalno.
Ambasador Italije u RF Antonio Dzanardi-Landi smatra da Rusija i Italija ne treba sebe da ograničavaju u kulturnim kontaktima jednom godinom. Tim pre što pregovori o razmeni muzejskih vrednosti ponekad bivaju teži od diplomatskih. Na primer, u Italiji postoji neko uvreženo pravilo da remek-dela ne treba da se odvoze u inostranstvo.
Kada ne bi bilo nikakvih ograničenja, nastavlja ambasador, ja bih nesumnjivo dovezao Raspetog Hrista Mantenjija koji se nalazi u galeriji Brera. Nažalost, za sada to ostaje samo san – moj i gospođe Antonove. Ali kolekcije italijanskih muzeja toliko su bogate, a interesovanje Italije za saradnju sa Rusijom toliko je veliko da bez međusobnih izložbi narednih godina nećemo ostati.
U zgradi Italijanske ambasade u Moskvi, proglašenoj za istaknuti arhitektonski spomenik, do kraja godine će biti prikazani i Dvostruki portret Đorđonea i slika Karavađa Mladić sa korpom voća. Zatim će one biti izložene u moskovskom Muzeju likovnih umetnosti Puškin.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Italija
- izložba
- slikarstvo
- muzej
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















