Danas nastavak žetve u Semberiji

Pšenica, kao glavna kultura, zasijana je na 12 456 hektara a prvi prinosi su na nivou višegodišnjeg prosjeka.

"Prvi prinosi su od četiri do 4,5 tone po hektaru. Kvalitet zrna nije bio loš, ali s obzirom da je pšenica zrela svaka kiša pogoršava njen kvalitet", rekla je Srni stručni saradnik za poljoprivredu u opštinskom Odjeljenju za privredu i poljoprivredu Jelica Radičić.

Završetak žetve pšenice, koja je počela krajem juna, očekuje se za desetak dana, nakon čega će početi žetva zobi.

Ovogodišnja žetva ječma, koja je završena na svih 2 620 hektara, takođe, je pokazala prinos na nivou prethodnih godina, odnosno oko 4,5 tone po hektaru.

Kada je riječ o poljoprivrenoj mehanizaciji, Radičićeva je istakla da je dovoljan broj kombajna, prikolica i transportnih sredstava.

Na parcelama Poljoprivrednog dobra "Semberija" u toku je žetva pšenice koja je do sada skinuta sa 120 od ukupno zasijanih 750 hektara.

Ovogodišnji prinosi su bolji u odnosu na prošlu godinu kada su velike površine bile pod vodom i kada su prinosi bili upolovljeni.

Krajnji prinos pšenice očekuju se na oko 4,2 tone po hektaru, koliki je bio i prinos ječma zasijanog na 120 hektara.

"U odnosu na naše predviđanje prinos ječma je manji, a jedan od razloga su poplave koje su bile u decembru jer je kompletna površina ječma bila poplavljena", rekao je Srni tehnički direktor PD "Semberija" Čedomir Stojanović.

On je dodao da kiše usporavaju žetvu, ali da bi ovim intenzitetom rada žetva trebala biti završena najkasnije do 15. jula.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić ranije je izjavio da smatra da bi realno bilo da se pšenica otkupljuje za 50 feninga po kilogramu, a ne kako se najavljuje, po 37 feninga.

"Samo u slučaju da dobije 50 feninga po kilogramu pšenice seljak bi mogao podmiriti troškove proizvodnje, a i ostalo bi mu oko 10 KM po dulumu", rekao je Maletić i napomenuo da će ipak poljoprivredni proizvođači i ove godine zavisiti od procjene i kalkulacija mlinara.

U Semberiji ovogodišnja žetva se obavlja na ukupnoj površini od 15 966 hektara, a zastupljene kulture su pšenica, ječam, tritikale, zob i uljana repica.