Mihail Vasiljevič Lomonosov
Mihail Vasiljevič Lomonosov je ruski prosvetitelj, naučnik-enciklopedista, pesnik i prevodilac. Rođen je 8. (19.) novembra 1711. u selu Mišlinska u blizini Holmogora u Arhangelskoj guberniji u porodici seljaka-Primorca. Lomonosov je rano naučio da čita i do 14. godine je pročitao sve knjige koje je mogao da nabavi. U decembru 1730. godine otišao je s ribarskom komorom u Moskvu. Predstavivši se kao plemićki sin upisao se na Moskovsku sloveno-grčko-latinsku akademiju gde je stekao dobru osnovu iz klasičnih jezika i drugih društvenih nauka. Latinski jezik je znao savršeno, kasnije je proglašen za jednog od najboljih latinista u Evropi. 1736. godine Lomonosov je kao jedan od najboljih studenata upućen u Nemačku, prvo na Marburški univerzitet na kojem je izučavao prirodne i društvene nauke, a zatim u Frajburg gde je učio hemiju i rudarstvo na Rudarskoj akademiji. 1741. godine Lomonosov se vratio u Rusiju. I bio je postavljen za adjunkta klase za fiziku, a 1745. – za profesora hemije (akademika) Peterburške akademije nauka. Stvaralaštvo Lomonosova bilo je izuzetno svestrano. U njegovim radovima osvetljene su skoro sve oblasti njemu savremenih prirodnih znanja, rudarstva i metalurgije, matematike, istorije, filologije, lingvistike, umetnosti i književnosti. 1784. godine stvorio je hemijsku laboratoriju u kojoj je obavljao naučna istraživanja, između ostalog, proučavao je sastav stakla, porcelana i smalte, koju je koristio za svoje mozaike. Samostalno je konstruisao pribor za hemijska istraživanja, optičke instrumente. Bavio se astronomijom, pomorstvom, etnologijom, geografijom, meteorologijom i drugim naukama. Uveo je u uputrebu hemijsku vagu i postavio je osnove kvantitativne analize. 1741-1761. godine u kuli Kunstkamere koju je u Peterburgu sagradio Petar I vršio je astronomska posmatranja, hemijske i fizičke eksperimente. Karakteristiku Lomonosova dao je Aleksandar Sergejevič Puškin: „Spajajući neobičnu snagu volje i neobičnu snagu shvatanja Lomonosov je zahvatio sve oblasti prosvete. Žeđ za naukom bila je najjača strast ove duše pune strasti. Istoričar, retor, mehaničar, hemičar, minerolog, umetnik i pesnik, sve je iskusio i u sve je pronikao.“ Mihail Vasiljevič Lomonosov je umro u Peterburgu 4. (15.) aprila 1765. godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Lomonosov
- istraživanje
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















