Tursku mole da se ne brine za genocid Alžiraca
Uoči razmatranja nacrta zakona o krivičnoj odgovornosti za poricanje genocida Jermena u Turskoj 1915. godine u Francuskoj, između Pariza i Ankare razbuktao se novi skandal. Premijer Turske Tajip Erdogan sa svoje strane optužio je Francusku za genocid alžirskog naroda. Njegov alžirski kolega Ahmed Ujahja zamolio je Ankaru da se ne brine o tome. Pariz je uzeo pauzu.
On je čak ignorisao promenu naziva ulice u kojoj se nalazi ambasada Francuske u Ankari u Alžirsku. Ranije se ona zvala Pariska. Pariz nije reagovao ni na saopštenje Ankare da će se pored francuske ambasade pojaviti ogroman spomenik žrtvama alžirskog naroda, a ulici Šarla de Gola će promeniti naziv čim nađu posebno istaknutog poslenika alžirskog pokreta otpora protiv francuske kolonizaicije.
Na taj način Turska je odgovorila Francuskoj na nameru da uvde krivičnu odgovornost za javno poricanje genodica Jermena u Osmanskoj imperiji. Komentar profesora Sankt-Peterburškog univerziteta Aleksandra Sotničenka.
Ovo je politička greška turskih vlasti. Alžir i Francuska već odavno su se dogovorili o pitanjima međusobnih optužbi. Francuska je dugo vodila u Alžiru rat, Alžir je osvojio svoju nezavisnost u toku dugogodišnjeg oslobodilačkog rata. Međutim ovo pitanje se ne pridiže u njihovim odnosima. Strane su uspostavile stabilne političke, ekonomske i kulturne veze i ne nameravaju da ih podvrgavaju nekoj reviziji. Pitanje o genocidu Jermena jedno je od prvostepenih u Turskoj. Ono je postalo mal te ne glavna prepreka prilikom njenog stupanja u EU. Evropa se već u celini odredila – Tursku ona neće uzeti u Uniju. A Nikola Sarkozi još jednom je hteo da odigra na kartu evroskepticizma pred predsedničke izbore.
Nacrt zakona o kažnjavanju za javno poricanje genocida Jermana usvojen je u donjem domu francuskog parlamenta sa oduševljenjem. Francuskim političarima veoma su potrebni glasovi uticajne u zemlji i najmnogobrojnije u Evropi jermenske opštine. U Francuskoj mnogo je iseljenika iz Alžira. I to je još jedan razlog zašto Pariz nikako nije reagovao na simetrični odgovor Ankare.
Za vreme Prvog svetskog rata Osmanska imperija čija je naslednica savremena Turska, ratovala je na strani Nemačke protiv Engleske, Francuske i Rusije. Pokušaj da privuče na svoju stranu Jermene, vlastima imperije nije pošao za rukom. Oni su podržali Rusiju. Posle toga je započelo plansko istrebljenje jermenskog stanovništva. Na kraju je poginulo oko milion i po ljudi, polovina jermenskog naroda u to doba. Turska smatra ovu cifru preteraom i tvrdi da to nije bio genocid. Navodno, gubitke su trpele obe strane, a oni su bili izazvani oružanim ustankom Jermena. Danas genocid Jermena priznaje 20 zemalja sveta, uključujući Rusiju i nekoliko međunarodnih organizacija.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















