Hrvati bi mogli da presele firme u Srbiju i BiH

Na ovu opasnost ukazali su Kraš, Agrokor, Adris, Podravka, Frank, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantik i Granolio.
Oni su upozorili da bi hrvatska privreda po ulasku u EU i izlasku iz CEFTA mogla da bude znatno oslabljena, što bi ih natjeralo da zatvore proizvodne pogone, podijele otkaze zaposlenima i presele su u susjedne zemlje.
Hrvatske firme traže od Vlade u Zagrebu da osmisli strategiju kako bi proizvodi iz te zemlje bili konkurentni na tržištu Evropske unije. Predstavnici desetak najvećih hrvatskih kompanija iz prerađivačke industrije potvrdili su da traže pomoć svoje države, jer će se izlaskom iz CEFTA - e, zone slobodne trgovine, i ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju situacija na tržištu promijeniti.
 - To znači da će se, izlaskom iz CEFA - e carinske stope na cigarete proizvedene u Hrvatskoj koje se izvoze u Srbiju promijeniti, na primjer, sa 15 na 57 odsto. To znatno otežava naše uslove poslovanja i mi smo u tom smislu upozorili mjerodavne institucije u Hrvatskoj. Naša kompanija nije donijela odluku o preseljenju, i u tom smislu prerano je govoriti o tome - izjavio je nedavno Predrag Grubić iz Adris grupe.
Generalni direktor firme Badel 1862 Srđan Oreb smatra da šansa da će se otvoriti novi pogoni van Hrvatske nije toliko izvjesna, jer su to jako velike investicije. Kroz akvizicije to može, ima nekakvog smisla, ali kroz otvaranje novih pogona, vrlo teško - ali i dodaje da svaka kompanija ima svoju politiku.
Na pitanje o mogućem preseljenju dela proizvodnje hrvatskih preduzeća u Srbiju ambasador Hrvatske u Željko Kuprešak, prilikom nedavne posjete Vršcu, nije direktno odgovorio ali je naglasio da se nakon ulaska njegove zemlje u EU mogu očekivati veće investicije hrvatskih kompanija u ovaj region.
Ekonomisti procjenjuju da će se ipak u naredne dvije - tri godine neke hrvatske kompanije odlučiti da proizvodnju presele u Srbiju.
 - Scenario je realan zato što je prosječna plata u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj oko 630 evra, dok je u Srbiji skoro upola manja. Pri seljenju proizvodnje u Srbiju na 1. 000 radnika ušteda je nepuna četiri miliona evra na godišnjem nivou - kaže ekonomista Miroslav Zdravković.
Zdravković podvlači da će Srbija imati veće koristi od članstva Hrvatske u EU nego od svog statusa kandidata.
AG