Virus Flejm napada onlajn
Složeni kompjuterski program Flejm po štetnosti može se porediti sa virusom Suksnet. Prošle nedelje Flejm su pronašli stručnjaci ruske Labarotorije Kasperski, vodeće laboratorije za antivirusne programe u Evropi. Virus je pogodio kompjuterske sisteme u Iranu, Libanu, Siriji, Sudanu i na Palestinskim teritorijama. Eksperti smatraju da razrada i puštanje u mrežu novog virusa takve razorne snage koju poseduje Flejm, može da pođe za rukom samo organizaciji koja ima podršku vlade. Postoje pretpostavke da puštanje ovog virusa može da bude operacija sajber ršpijunaže, a možda i početak pravog sajber rata. Stariji savetnik za kompjutersku bezbednost štaba sedišta britanske antivirus kompanije Sopos u Severnoj Americi Čester Visnijevski izneo je za Glas Rusije svoje mišljenje.
Šta kompanija Sopos misli povodom ovog štetnog programa?
Mi, kao i drugi eksperti, smatramo da je to vrlo veliki, složeni deo razornog programa. Mi još uvek analziramo i pratimo ga. Bez obzira na to što je virus krajnje komplikovan i veliki po obimu, očigledno je da je bio usmeren na pogađanje malog broja kompjutera. Ali smatram da je on zanimljiviji antivirusnim kompanijama kao što smo mi i Kaperski, nego širokoj javnosti.
Da li vam je poznata pretpostavka KasperskiLab da je ovaj virus deo državne operacije sajber-špijunaže?
Da, ali razume se, nema nikakvih dokaza za to. Ipak naši istraživači se slažu sa mišljenjem saradnika laboratorije Kasperski. Dovoljan je jedan pogled na virus da se svhati da je ovaj program najverovatnije finansirala država – on je previše velik i složen. Konstruisan je drugačije nego tipični kriminalni štetni programi. Kao što se zna, oni obično kradu bankarske informacije. I svi prilično liče – čuvaju poredak pritiskanja tastera ili fotografišu vaš monitor – ovde nema ničeg jedinstvenog, susrećemo se sa tim svaki dan. Naravno, postoji mnogo raznih virusa, ali polazeći od strukture, forme upravljanja i osobenosti dizajna, može se smatrati da je Flejm razradila država.
Da li je to vladin program, postoji li neki način zaštite od njega?
To je složeni problem. Sve velike države na neki način učestvuju u delatnosti ovakve vrste. Mnogo je jednostavnije pokrenuti virusni program u kompjuterima vašeg neprijatelja nego poslati mu špijuna. Tako da je za dobijanje potencijalnih kompromitujućih informacija to vrlo efikasno sredstvo za vlade i obaveštajne službe.
Što se tiče zaštite od takvih virusa, to je vrlo zanimljivo pitanje. Treba uzimati ogroman broj resursa, dostupnih državama. Oni testiraju na najpoznatijim i najraširenijim shemama kompjuterske bezbednosti sve što hoće da iskoriste protiv neprijatelja. Zato ko god da je u pitanju – mi, Kasperski, MekAfi ili drugi veliki proizvođač antivirusnih programa koje koristi razne vlade i kompanije kao bazičnu zaštitu, u svakom slučaju treba sprovesti veliku količinu provera i testova, kako bi se uverili: ni jedan od antivirusa ne može da izađe na kraj sa programom. Mada ne može se reći da smo nemoćni u zaštiti pred sličnim opasnostima, ali to je mnogo teži sukob zbog posebnog karaktera ovog kompjuterskog virusa.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: SXC.hu/ vostok.rs
- Povezane teme
- internet
- hakeri
- špijunaža
- telekomunikacije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Ostale novosti iz rubrike »















