INA preuzima Krajinapetrol

Banjalučki "Krajinapetrol", drugi po veličini naftni distributer u RS, mogao bi uskoro preći u ruke hrvatske kompanije INA u sklopu šireg aranžmana o rješavanju međusobnih imovinsko-pravnih pitanja.

Radna grupa Vlade RS, kako saznajemo, predložila je da se 42,3 odsto državnih akcija u "Krajinapetrolu" proda kompaniji INA, koja bi sa postojećih 9,7 odsto udjela postala njegov većinski vlasnik. INA bi se, sa druge strane, obavezala da će zadržati sjedište preduzeća u Banjaluci, sve radnike "Krajinapetrola" i pristala na povlačenje svih tužbi protiv banjalučkog preduzeća i zahtjeva za nadoknadu štete.

Takav prijedlog juče je skinut sa dnevnog reda sjednice Vlade RS i proslijeđen Savjetu za privatizaciju RS, koji treba o njemu dati stav prije njegovog konačnog usvajanja. Savjetom za privatizaciju predsjedava premijer RS Milorad Dodik, a čini ga nekoliko ministara i čelnika republičkih institucija, te predstavnici sindikata i privredne zajednice RS. Zaključci tog tijela koji se upućuju Vladi imaju savjetodavni, a ne obavezujući karakter.

INA godinama vodi više sudskih procesa protiv "Krajinapetrola" smatrajući da posjeduje pravo na imovinu tog distibutera s obzirom na to da je nastao iz dijela njihove poslovne jedinice "INA Trgovina", koji je poslije raspada Jugoslavije ostao na teritoriji RS. INA je pravosnažnom sudskom presudom početkom prošle godine preuzela jedan poslovni prostor "Krajinapetrola" u Banjaluci. Suočena s tim problemom, Vlada RS je formirala Radnu grupu čiji je zadatak bio da pripremi prijedlog ugovora o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa s kompanijom INA.

"Krajinapetrol" posjeduje 14 benzinskih stanica u široj banjalučkoj regiji, skladište naftnih derivata u Dervišima kapaciteta oko 4.600 tona, skladište tečnog naftnog gasa u Ramićima čiji je kapacitet oko 210 tona i terminal za istakanje goriva i gasa.

Ostali veći akcionari "Krajinapetrola", pored Vlade, odnosno Akcijskog fonda RS, i kompanije INA, su "Petrobard Ltd" sa Gibraltara, koji ima 25,3 odsto akcija, Fond PIO sa 6,5 odsto, Fond za restituciju RS 3,25 odsto, te investicioni fondovi "Zepter" i "Polara" sa 2,5, odnosno 1,3 procenta.