Evropska Centralna banka baca pojas za spasavanje?
Odluka od koje će zavisiti sudbina jedinstvene valute treba da bude usvojena narednih dana, zatražio je u ponedeljak od kolega šef Evrogrupe Žan-Klod Junker. Političar je kranje rezigniran razgovorima o kraju zone evra koje vodi čitav svet. Vremena za razmišljanje lideri EU više nemaju: ili realno jedinstvo i odlučni koraci ka oporavku finansijske sitaucije u regionu ili se zona raspada.
- Pravede radi: o zalasku jedinstvene valute najviše se diskutuje u samoj Evropi. Nikako ne mogu da reše da li Evropska CB treba da sprovede masovnu kupovinu dužničkih hartija problematičnih zemalja, pre svega Italije i Španije, i samim tim da ugasi dužničku krizu?
Među partnerima po ovom pitanju nema jedinstva. Naravno da oni koji su dospeli u zavisnost žude za kolektivnom odgovornošću čitave zone evra za menice kojima je prošao rok. Dok njihovi partneri u procvatu, pre svega Nemačka, od takve perspektive se ograđuju: niko ne želi da plati za neuspeh. Pa i birači neće shvatiti. Ali jedan od ekonomskih mudraca vlade Peter Bofinger predlaže da se ipak izabere manje zlo: Stanje je vrlo ozbiljno, situacija u realnoj ekonomiji i finansijskom sektoru zone evra je takva da ne može biti gore, smatra on. Iz nje postoje samo dva izlaza. Kupovina italijanskih i španskih državnih obligacija od strane Evropske CB bez bilo kakvih uslova. Ili stvaranje zajedničkog fonda za otplatu istih tih dužničkih obaveza. Samo radikalno smanjenje dužničkog bremena pomoći će problematičnim zemljama zone evra da obnove finansijsku stabilnost.
Druge varijante osim kršenja važećih dogovora koji brane Evropskog CB da pomažu državama nije više ostalo? Mišljenje eksperta Glasa Rusije Jakova Mirkina, direktora Instituta za finansijska tržišta Finansijske akademije: Centralna banka će morati da odreši kesu.
- Ona oštrina dužničke krize koju mi sada vidimo – odgovornost za nju leži delimično na Evropskoj CB. 2010-2012. godine ona se pridržavala vrlo suzdržane novčane politike. Kada monetarizacija ekonomije ne raste u periodu krize, to smanjuje obime novčanih resursa koji mogu da se usmeravaju na otplatu državnog duga i stvara uslove za smanjenje kredita. Uvećanje obima novca u prometu je kao melem na ranu koji pomaže bržem oporavku. Obnovljeni ekonomski napredak jede sve rizike, neizbalansiranost, gasi ubrzanje inflacije. A devalvacija koja se pri tome dešava sa svoje strane doprinosi uvećanju izvoznog potencijala kriznih ekonomija i jede deo dugova.
Prošle nedelje šef Evropske CB Mario Dragi prilično je transparentno nagovestio: njegova institucija će učiniti sve da ne dopusti raspad zone jedinstvene valute. Jedinstvena prepreka može da bude stav Nemačke. Ali i ona će najverovatnije morati da se složi. Izgleda da se ipak nema kud.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/Jim D. Woodward/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















