Nuklearno raslojavanje Evrope: atom se seli na istok?
U Beču pod okriljem MAGATE dešava se specijalni sastanak 75 potpisnika Konvencije o nuklearnoj bezbednosti. Ona je bila postpisana posle nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine. Na zvaničnom dnevnom redu su, naravno, problemi jačanja bezbednosti nuklearnih centrala u kontekstu havarije u japanskoj centralni Fukušima u martu 2011. godine. Ali na marginama sastanka aktivno se razmatra pitanje budućnosti nuklarne energetike u Evropi.
Fukušima je tako potresla planove evropske nuklearne energetike da joj je u bukvalnom smislu reči pomerila osu razvoja. Sa zapada na istok.
Pre Fukušime Evropa je tek pristupala planovima uvećanja nuklearnih kapaciteta. Posle nje, izuzev Francuske, vodeće zemlje EU pripremaju se da ugase svoje nuklearne reaktore do 2020-25. godine. Tako su postupile Nemačka, Švajcarska, Italija. Poslednja je bila Belgija.
Istok EU, naprotiv, ništa slično ne planira da radi. Svoju nuklearnu energetiku nameravaju da razvijaju Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka. Za neke zemlje odustajanje od atomske energetike može da se pretvori u neprepisanu energetsku dijetu ili energetsku glad.
Ali bez obzira na sve dramatične promene na nuklearnom frontu, govoriti da civilna nuklearna energetika u Evropi umire za sada je rano. Dmitrij Ljutjagin, stariji analitičar kompanije Veles Kapital uveren je da će se Evropa pre ili kasnije vratiti civilnoj nuklearnoj enegetici.
- Ta je odluka diktirana najverovatnije emocijama posle katastrofe koja se desila u Japanu. Mislim da u perspektivi razvojem sistema bezbednosti, elektronike, ovaj proces će se ponovo obnoviti u zapadnoj Evropi. I takve država kao što je Nemačka najverovatnije će se vratiti korišćenju civilne nuklearne energije u cilju izrade električne energije.
Dmitrija Ljutjagina podržava ekspert nezavisne analitičke agencije Investkafe Andrej Šenk.
- Izgradnja nuklearnih centrala u Istočnoj Evropi, a zatim transport energije u Zapadnu Evropu ekonomski je nepovoljna, pošto je vezana sa velikim gubicima. Po meni, ubuduće mi možemo da se vratimo izgradnji nuklearnih centrala na zapadu. Ipak teško je pretpostaviti kada tačno. Treba pratititi političke tokove u tim zemljama.
Svetla atomska budućnost za svet i za Evropu, naravno, više neće postojati. Ali kako ukazuju na konferenciji eksperti MAGATE, nikakve druge realne alternative zadovoljavanja rastuće energetske gladi u Evropi nema.
Prema podacima atomske agencije, do 2030. godine globalna proizvodnja nuklearne energije će skočiti dva puta i premestiti se na Istok. Uglavnom na račun takvih giganata kao što su Kina i Indija. Rusija takođe ne planira da odustaje od svojih nuklearnih planova. Uz njeno učešće uskoro će započeti izgradnja nove centrale u Belorusiji. Ali rekorder u toj oblasti je Peking. On je planirao za izgradnju do 2030. godine 50 novih reaktora.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Ostale novosti iz rubrike »
















