Početna stranica > Novosti

Zona evra klizi u recesiju

Zona evra klizi u recesiju
17.11.2012. god.

Novi kvartalski izveštaji evropskih statističkih službi, objavljeni u četvrtak, daju malo povoda za optimzam. Po ocenama agencije Eurostat, u čitavoj EU već postoje osnove da se govori o recesiji. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.

- Liderima zemalja EU koji će se okupili 22-23. novembra na vanrednom samitu, posvećenom budžetskim perspektivama za 2014.-2020. godinu, predstoji rešavanje složenog zadatka. On očigledno napušta okvire spasavanja Grčke, Portugala ili neke druge posebno uzete problematične zemlje. Razrada perspektivnih finasijskih programa zahteva preliminarno određivanje izvora rasta i popunjavanja budžeta. A to su tradicionalno nacionalne ekonomije. Ako se umesto rasta prognozira recesija – budžetsko planiranje rizikuje da se pretvori u kompleks vanrednih antikriznih mera.

I za slične opaske već postoje osnove – ukupna ekonomija EU u trećem kvartalu tekuće godine fiskirala je pad od 0,2%. Pri tome situacija konkretno u zoni evra je još više zabrinjavajuća. Španija je već stupila u masovnu recesiju. Značajan je i pad portugalske ekonomije. Ipak čak u tom kontekstu izdvaja se Holandija koja tradicionalno spada u kategoriju stabilnih zemalja. Holandska ekonomija u poslednja tri meseca prećivela je mnogo veći pad nego što je bilo prognozirano – od 1,1%. Pad je fiksiran i u Austriji. Slična tendencija deluje posebno zabrinjavajuće u uslovima kada je u EU i pre toga bilo malo zemalja koje su se odlikovale dobrim ekonomskim pokazateljima, ističe šef sektora za političku integraciju Evropskog instituta RAN Nikolaj Kavešnjikov.

- U EU se vidi nagli skok jaza između bogatih i siromašnih zemalja. Data okolnost bitno otežava delatnost same EU kao organizacije. To se tiče kako izrade mehanizama preraspodele sredstava od bogatih siromašnima, tako i uopšte procedure usvajanja odluka. A sada zemlje sa niskim nivoom razvoja u EU čak prevladavaju u kvantitativnom odnosu.

A najvažniji problem za zonu evra već narednih meseci može da postane Nemačka. Vodeći ekonomista Komercbank Jor Kramer smatra da ekonomski rast u trećem kvartalu 2012. godine u Nemačkoj poslednji je dobar pokazatelj. Po njegovim podacima već u tekućem kvartalu doći će do smanjenja koje preti krahom poslovne klime. A kuda krene Nemačka, tamo će izgleda krenuti i Francuska, tvrdi predsednik kompanije ABN Amro Žust Bomon. Takva mišljenja eksperata navodi agencija Rojters.

Bivši kancelar Nemačke vidi izlazak iz krize u doslednom razrešenju problema, u prvom redu najslabijih zemalja, rekao je političar ovih dana na konferenciji u Moskvi.

Optimistički gledam u budućnost, to će poći za rukom evropskim političarima. Zato ne spadam u one koji šire paniku. Duboko sam ubeđen da pomoću evropskih institucija, kao što je ECB, poći će za rukom da se prelomi situacija i da se sačuvaju svi članovi zone evra, između ostalog i Grčka. Za početak oni treba da dovedu u red svoje budžete, stabilišu državne troškove. Zatim je neophodno reformisati sistem socijalnog osiguranja, kako što smo učinili u Nemačkoj pre 10 godina. I, naravno, potrebno je učiniti ekonomiju konkurentnijom na svetskom tržištu, na primer na račun malih i srednjih preduzeća.

Da li će opravdati lideri zemalja poverenje svog bivšeg kolege? Oni imaju šansu da pokažu doslednost i sistematske odluke već na narednom vanrednom samitu. Ali velika je verovatnoća da će se sve završiti nasumičnim gašenjem požara...



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...


Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....


Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...

Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....


Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA