Ko ograničava uvoz iz Carinskog saveza?
Na spoljnim tržištima protiv robe proizvedene u Carinskom savezu važi više od sto ogrnaičavajućih mera. Veći deo njih su uvele SAD, EU i Ukrajina. Eksperti ističu da članstvo Rusije u STO može da pomogne da se okončaju diskriminaciona ograničenja.
Prem podacima Evroazijske ekonomske komisije, u čitavom svetu protiv robe Carinskog saveza deluje 106 mera ograničenja. Nešto manje od polovine ovog broja čine antidamping ograničenja. Paljba prvenstva po tom pitanju pripada EU i SAD. One su uveli protiv robe proizvedene u Rusiji, Kazahstanu i Belorusiji po 18 ograničavajućih mera. Tako u SAD primenjuju antidamping mere protiv proizvoda hemijske i metalurške industrije Rusije i Belorusije. EU ograničava uvoz iz cevi, žitarica i tekstila iz Carinskog saveza. Posledice ovih ograničenja su prilično velike. Samo za Rusiju one se pretvaraju u milijarde gubitaka, govori direktor Odeljenja za strateške analize FBK Igor Nikolajev.
- Poredak cifara kojima su ocenjivane ove diskriminacione mere je od 2 do 4 milijarde američkih dolara. Jedan od relevantnih argumenata u korist našeg stupanja u STO sastojao se u tome što naše učešće u toj organizaciji minimalizuje naši gubitke od ovih i drugih antidamping i sličnih istraga diskriminacionog karaktera.
Posle EU i SAD po količini ograničavajućih mera uvedenih protiv robe iz zemalja Carinskog saveza ide Ukrajina. Između ostalog, u republici deluju antidamping carine u pogledu metanola i stakla koji se uvoze iz Rusije, Belorusije i Kazahstana. Takav stav Kijeva je uslovljen ne samo ekonomskim, već i političkim motivima, smatra zamenik generalnog direktora Centra za političko informisanje Ana Lunjeva.
- Ukrajina je posebno pitanje. Za nju stupanje ili saradnja sa Carinskim savezom vrlo je bolna tema, zato što čak na zakonodavnom nivou u Ukrajin ije propisan evropski vektor. Ali Evrpa za Ukrajinu niej toliko veliko tržište plasmana kao Rusija. A Rusija sa svoej strane pokušava da natera Ukrajinu da stupi u Carinski savez, obećavajući interene cene gasa, dostup tržištu i slično. Ukrajina se raspolutila između Rusije i Evrope zato što je EU jednoznačno izjavila da ako Ukrajina stupi u Carinski savez, na evrointegraciju će moći da se zaboravi. U okviru ovog cenkanja se i rađaju sve ograničavajuće i antidamping mere.
EU, SAD i Ukrajina su među glavnim trgovinskim partenrima Carinskog saveza. Tako samo u Rusiji po podacima Federalne carinske službe, na udeo EU u januaru-septembru 2012. godine otpadalo je skoro pola čitave robne razmene sa drugim zemljama, udeo SAD je izneo 3,4%, Ukrajine 5,5%. Eksperti ističu da posle stupanja u STO u Rusiji se pojavio mehanizam da se bori protiv ograničavajućih mera uvedenih protiv nje.
Artjom Kobzev,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Ostale novosti iz rubrike »

















