U Bolonju na popravni
Zakon predviđa trociklusni sistem školovanja, postdiplomske i doktorske studije, obavezne dodatke uz diplomu i, pre svega, integrisani univerzitet, što podrazumeva da je univerzitet pravni subjekt i nosilac organizacije, umesto dosadašnjih fakulteta.
„Takođe propisuje standarde za izbor kadra u visokoškolskim ustanovama, standarde učenja i uspostavljanje agencije za osiguranje kvaliteta i razvoj visokog obrazovanja, što je i suština Bolonjskog procesa“, objašnjava Esma Hadžagić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH za obrazovanje.
Naglašava da uvođenju novina i evropskih standarda mora prethoditi obimna analiza kvaliteta i mreže domaćih visokoškolskih ustanova, s ciljem njihove racionalizacije.
„Treba da vidimo imamo li zastarele studije i da rešimo pitanje fakulteta kojih ovde nema – arheologije, istorije umetnosti. Onda treba uspostaviti iste uslove i standarde za celu BiH, a sve što uradimo Evropa će pažljivo analizirati“, kaže Hadžagić.
Objašnjava, takođe, da zakon predviđa i postojanje centra za priznavanje dokumenata koji bi obezbedio mobilnost u Evropi priznatih diploma i pojednostavio nostrifikovanje onih koje su naši studenti stekli u inostranstvu.
„Sad naši ljudi godinama muku muče da u BiH potvrde diplome koje su stekli vani, a i do priznavanje naših diploma u inostranstvu je dug put“, kaže Hadžagić. Takođe naglašava kako postoje uslovi da naš obrazovni sistem postane prepoznatljiv u svetu i da BiH bude regionalni visokoškolski centar jer je, kako tvrdi, obrazovanje „roba koja se može prodati“.
„I sada imamo interesenata iz inostranstva koji se raspituju o našim akreditovanim ustanovama, ali nemamo šta da im kažemo. Zakon predviđa da u roku od dve godine svi fakulteti dobiju akreditacije, ali i za to treba obaviti još mnogo posla“, kaže Hadžagić.
Studentima najbitne diplome
Studenti iz RS očekuju da će zakon o visokom obrazovanju na nivou države pre svega rešiti pitanje priznavanja naših diploma u inostranstvu, ali podsećaju da se u njegovom donošenju mora voditi računa o ustavnim rešenjima. Takođe naglašavaju da im je jako važno da finansiranje visokoškolskih ustanova ostane na nivou entiteta jer strahuju da bi, u suprotnom, teže ostvarivali svoja prava.
Srpska u nedoumici
Ovakav predlog zakona o visokom obrazovanju je direktno kršenje Ustava BiH i Ustava FBiH u kojima jasno piše da su za visoko obrazovanje nadležni entiteti, odnosno županije, smatra Ljubomir Zovko, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i jedan od članova radne grupe koja je bila angažovana na izradi dela ovog zakona. On tvrdi da se zakon nameće s ciljem centralizacije obrazovanja u FBiH, kao i da uopšte ne tretira finansiranje kao jedno od ključnih pitanja. Podsetimo, predstavnici iz RS spornim smatraju osnivanje državne agencije za akreditacije kao samostalne organizacije, naglašavajući da bi to značilo prenos nadležnosti za visoko obrazovanje na državu, o čemu se mora izjasniti Vlada i parlament RS.
- Izvor
- blic.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Ostale novosti iz rubrike »


















