S koje strane sveta se očekuju najveće investicije u privredu
Kako je nedavno izjavio prvi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić, za Srbiju je sada najbitnije da dobije datum za početak pregovora o ulasku u Evropsku uniju, jer to otvara put novim ulaganjima. Međutim, činjenice kao da pokazuju nešto drugo, s obzirom da se strana ulaganja u Srbiju, ali i u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu sve više smanjuju sa procesom približavanja Uniji. Pogledajmo kako to izgleda u konkretnim brojkama i šta kažu zvanični statistički podaci za te zemlje.
Dakle, vicepremijer je naveo „da je strašno važno da dobijemo što je moguće više investicija, jer mi danas imamo, ukoliko bismo dobili taj datum,bar nekoliko firmi, velikih svetskih kompanija koje bi došle u Srbiju u tom trenutku.“ Još je poručio da „moramo da razmišljamo o živim ljudima, o njihovim potrebama, o onome kako će da prežive sutra“, te da će zato Srbija da uradi sve kako bi dobila datum za početak pregovora.
Ali najnoviji podaci Privredne komore Srbije, koji se tiču stranih ulaganja, govore da se obim ulaganja u Srbiju sve više smanjuje, uprkos određenim pomacima u evropskim integracijama za poslednjih desetak godina. Naime, u prvih deset meseci prošle 2012. godine, neto priliv investicija u Srbiju je iznosio približno 80 miliona evra, što je takoreći zanemariv iznos. To znači da još od 2000. godine nikada nije bilo manje investicija.
Međutim, slučaj Hrvatske je još ubedljiviji. Iako su mnogi verovali da će sa približavanjem datuma njenog ulaska u Evropsku uniju doći do pojačanog interesa investitora za buduću članicu EU, to se ipak nije desilo. Bečki institut za međunarodne ekonomske studije je smatrao da će Hrvatska prednjačiti u regionu po direktnim stranim investicijama, pa su zato prognozirali da će stranci uložiti u hrvatsku privredu jednu i po milijardu evra, a dogodilo se nešto sasvim drugačije. Prema najsvežijim podacima Hrvatske narodne banke, strane investicije u 2012. godini su iznosile jedva oko 500 miliona evra, što je tek trećina tog očekivanog iznosa. To znači da se Hrvatska, samo pola godine pre njenog zvaničnog stupanja u Evropsku uniju, po obimu stranih ulaganja, u statističkom smislu vratila u sredinu 1990-ih godina, u vreme kada su zbog burnih dešavanja na Balkanu investitori u širokom luku zaobilazili ovaj prostor. Osim toga, nije samo problem u malom obimu stranih investicija u Hrvatsku, nego je vrlo nepovoljna i njihova struktura, zato što se radi pre svega o investicijama u turizam i trgovinu, a najmanje u proizvodnju, koja jedina može da oživi zamrlu privredu.
Inače,u skoro isto vreme kada je Vučić izjavio da je dobijanje datuma za početak pregovora sa Evropskom unijom od ključnog značaja za privlačenje investicija, ministar privrede Mlađan Dinkić je zapravo izjavio nešto suštinski drugačije, kada je rekao da će u narednom periodu ključne investicije u Srbiju doći, ne sa zapada, već sa istoka, s obzirom da je Evropa u krizi i da nema dovoljno kapitala ni unutar same evrozone. Dinkić je još kazao da Srbija treba da primeni sve moguće modele za pokretanje privrednog rasta jer dosadašnji modeli, koji su važili za prethodnu deceniju, ne mogu više da se primene. On je još dodao da Srbija pokušava da privuče taj kapital sa istoka, a na prvom mestu je pomenuo Rusiju, Kinu i druge zemlje, koje su po njegovim rečima, „u mnogo većem usponu nego što je evrozona“. Dinkić je objasnio „da u Evropi i dalje ne funkcioniše jedinstvena bankarska unija, jedinstveni fiskalni sistem i sve dok se s tim problemima ne izbore, oni neće voditi mnogo računa o nama koji nismo članovi. Još je istakao da Srbija ne želi da zavisi samo od jedne strane.Ako evropske banke iznose kapital iz Srbije i drugih zemalja, onda moramo da dovedemo banke koje hoće da investiraju u Srbiju. To su, rekao je ministar privrede, dve najveće banke iz Rusije – Sberbanka i VTB, kao i druge banke koje će otvoriti svoje filijale u Beogradu i tu investirati.
Stoga, ostaje da se zapitamo, kom ministru da u ovom slučaju više verujemo? To jest, sa koje strane su veći izgledi da će stići suštinski važne investicije za srpsku ekonomiju – iz Evropske unije nakon dobijanja datuma za pregovore, ili sa istoka gde su „zemlje u mnogo većem usponu“? Ako je suditi po iznetim činjenicama, odgovor se sam nazire u sledu logičkog rasuđivanja.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- finansije
- investicije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















