Desnoradikalni ekstremizam u Nemačkoj bio potcenjen
Policija je pretresla stanove, kancelarije i ćelije u zatvorima na severu Nemačke, u Holandiji i Švajcarskoj u vezi sa predmetom o organizaciji međunarodne neonacističke terorističke grupacije Vervolf. To saopštava agencija Blumberg, pozivajući se na izjavu nemačkog tužilaštva.
Nemačke vlasti su postale pažljivije prema neonacističkim pokretima posle toga, kada je 2011. godine bila otkrivena grupacija Nacional-socijalističko ilegalstvo. Njeni učesnici su optuženi za učešće u ubistvima 9 imigranata iz Turske i Grčke, kao i mesne žene-policajca. Osim toga, oni su optuženi za dve eksplozije i brojne pljačke banaka. Proces u vezi sa njihovim predmetom je počeo u maju 2013. godine.
Doktor Eva Hegl, predstavnik frakcije SDPN u komitetu bundestaga za istragu delatnosti terorističke grupe nacional-socijalističkog ilegalstva priča o globalnim uzrocima, koji su vodili procesu stoleća, kako ga nazivaju mediji, a sada i otkrivanju nove grupacije.
G-đa Hegl, Radili ste na toj temi u toku godinu i po dana. Kakvi su zaključci vlade u toj oblasti?
- Postoje dve odlučujuće greške. Prva se sastoji u tome, što je desnoradikalni ekstremizam u Nemačkoj bio potcenjen kao opasnost po našu demokratiju. Nisu se protiv nega borili dosledno, kao, recimo, protiv levoradikalnog ekstremizma ili islamskog terorizma. Drugi gorki zaključak se sastoji u tome, što 9 od 10 žrtava je imalo migrantsku prošlost. To je vodilo činjenici da je policija kao isledni organ gledala u pogrešnom smeru, naime, potcenila je rasizam, desnoradikalni ekstremizam i kskenofobiju.
Kako inače ocenjujete proširenost desnoradikalnog pogleda između ostalih u Nemačkoj?
- Postoji istraživanje fonda Fridriha Eberta, u skladu s kojim oko 20 odsto stanovništva ima antisemitske poglede, delovanje, imaju antisemitske, a čak i desnoradikalne, ksenofobske ideje. Prema mom mišlenju, to je monstruozni procenat. To je diskriminacija, rasizam, na tome želim da radim. Zato je veoma važno da to ne pružimo samo komitetu bundestaga, organima za zaštitu ustava ili policiji, moramo borbu protiv toga prihvatiti u društvu.
Kakve pouke mora da ima država?
- Svi moramo da naučimo te pouke. Prvo, bolje da se organizovano borimo, da uspostavimo bolju razmenu informacija, između ostalih, i sa inostranstvom. Drugo, moramo da svesno učinimo da bi desnoradikalni ekstremizam bio dosledno tretiran kao opasnost po našu demokratiju. Želim da podržim građansko društvo, saveze, udruženja, institute, koji se suprotstavljaju rasizmu, desnoradikalnom ekstremizmu. Htela bih da promenim organe vlasti da bi u njima zavladao sasvim drugi mentalitet. Kod nas su u svim mestima rasističke strukture, kada pogledamo deo našeg stanovništva, zato želim da insistiram na tome da bi policija i organi za zaštitu ustava i pravde takođe bili reformisani.
Olga Sirova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: recherche-nord/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva je gađala dva skladišta goriva i brod koji je korišćen za prevoz vojnih zaliha...
Teheran je optužio ukrajinskog lidera da pokušava da uvuče Evropu u rat sa Rusijom...
Kancelarija nemačkog kancelara navodno je odbila da razjasni da li je dobila upozorenja pre miniranja ruskih gasovoda...
Ukrajinske snage izvele su raketni napad na grad Kirov, izazvavši požar u industrijskom pogonu, koji je u međuvremenu ugašen, saopštile su lokalne vlasti....
Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....
Jedna radnica je poginula, a još tri osobe su u bolnici nakon noćnih napada na objekte kompanije „Vajldberis“ na jugu Rusije...
Ostale novosti iz rubrike »


















