Hrvatski premijer Ivo Sanader je izjavio da u Evropskoj uniji nema zabrane izručivanja i da će sve zemlje jugoistočne Evrope, kao i Hrvatska, morati da pre ulaska u Uniju menjaju svoje ustave koji to zabranjuju.
Sanader je time najavio promenu hrvatskog stava o zabrani izručenja svojih državljana što je upisano i u hrvatski ustav.
Nakon što su pale prve najave da Hrvatska razmatra dogovor sa zemljama regiona, po kome bi njihovi osuđeni državljani mogli da budu izručivani, mediji su podsetili da Hrvatska jedina u regionu ima ustavnu zabranu izručivanja svojih državljana pravosuđima drugih zemalja.
Pritom je navedeno da da BiH već pet godina predlaže Hrvatskoj potpisivanje sporazuma kojim bi se omogućilo da Zagreb Sarajevu izruči svoje državljane i obrnuto, što je Sanader uporno odbijao, ali da je svoj stav revidirao zbog bekstva riječkog hirurga Ognjena Šimića koji je osuđen zbog korupcije.
Kako je Hrvatska godinama odbijala da izruči bosanske Hrvate koji su bili i hrvatski državljani, a koji su bili osuđeni zbog kriminala i ratnih zločina, tako su i vlasti BiH odlučile da ne izruče Šimića.
Sanaderova vlada uputila je inicijativu zemljama jugoistočne Evrope da se konačno pravno omogući izručivanje osuđenih begunaca koji izdržavanje kazne izbegavaju korištenjem dvojnog državljanstva, odnosno odlaskom u susedne zemlje.
Banski dvori, svečani ulaz
U BiH ističu da su više puta predlagali da se omogući izručenje, ali da je iz Hrvatske uvek stizao odgovor da je to nemoguće zbog hrvatskog ustava, iako pravni eksperti ističu da za to nije potrebna izmena ustava već člana krivičnog zakona kojom se definiše neizručivanje hrvatskih državljana.
Sarajevo od Zagreba traži 33 hrvatska građanina, četvoro zbog ratnog zločina, a ostale zbog silovanja, pljačke i organizovanog kriminala.
Hrvatska traži izručenje državljana BiH, Šimića i Jozu Ćurkovića, bivšeg vlasnika fabrike "Salonit" iz Vranjica kod Splita koji je osumnjičen za učešće u finansijskim malverzacijama.
Pojedinci smatraju da bi, ako se postigne regionalni dogovor, Hrvatskoj moglo stići najmanje 5.000 zahteva za izručenje iz BiH zbog ratnih zločina, od čega najmanje 16 za visoke oficire HV zbog zločina u Mrkonjić Gradu, a da bi i Srbija mogla uputiti zahtev za izručivanje hrvatskih državljana za svoje sudske procese, saznaje Tanjug.
Hrvatska vlada ističe da inicijativa nema veze sa Šimićevim slučajem, ali u to ne veruje Evropska komisija, koja zbog toga kritikuje vladu.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »