Savet za ljudska prava pozvaće Putina na reforme
U Rusiji je sazrela neophodnost široke amnestije i građanske kontrole sudskog sitema, smatra šef predsedničkog Saveta za razvoj građanskog društva i ljudska prava Mihail Fedotov. U ekskuzivnom intervjuu za Glas Rusije on je govorio o inicijativama sturkture na čijem čelu se nalazi i koje će se razmatrati 4. septembra na sastanku sa Vladimirom Putinom.
Nacrt odluke o amnestiji je već unet u Dražvnu dumu. Autori dokumenta predlažu da se on upriliči povodom 20-godišnjice Ustava zemlje i formiranja Federalnog Sabora koja se obeležava ove godine. Pretpostavlja se da na slobodu treba da izađu maloletni, žene koje imaju maloletnu decu, muškarci stariji od 60 godina, invalidi i druge kategorije građana. Jedan od uzroka zabrinutosti Saveta za ljudska prava je smanjenje sudskih odluka o uslovnom oslobađanju. Po mišljenju Mihaila Fedotova, slična praksa negativno se odražava na one kojima izdržavanje kazne ugrožava zdravlje.
Između ostalog na sastanku sa šefom države članovi saveta računaju da će postaviti nekoliko akcenata odjednom. Između ostalog razmotriće perspektive usavršavanja zakona o nevladinim organizacijama o kojem se mnogo govorilo, istakao je Mihail Fedotov.
- Zašto smo odabrali ovu temu? Problem takozvanih NVO – stranih agenata – sada mnoge brine. Već svi vide da se sam zakon o nevladinim organizacijama ispostavio nesavršenim, njemu je potrebna korekcija. O tome su govorili u članovi saveta na našim zasedanjima, o tome je govorio i predsednik. o tome je nedavno govorio i generalni tužilac na osnovu rezultata tužilačkih provera. Zakon treba da bude popravljen. Zato ćemo pred predsednikom postaviti ovo pitanje. I nadaćemo se da će on dati nalog da se pripremi odgovarajući nacr zakona, radi čega je potrebno formirati radnu grupu uz učešće članova saveta. U svakom slučaju, hteli bismo upravo takav rezultat.
Još jedna važna tema predstojećeg susreta je popularizacija sudsko-pravnih reformi. Mihail Fedotov je podvukao da bi pravosuđe trebalo da bude razumljivo ruskom društvu, a radi toga sudu je potrebna veća otvorenost. Upravo iz tog razloga pravobranioci nameravaju da postave predsedniku pitanje mogućnosti društvenog monitoringa sudske delatnosti. Evo št aje tim povodom rekao šef Saveta za ljudska prava.
- Mi ćemo govoriti o tome da je neophodno realizovati u nekim novim formama pravo građana da učestvuju u pravosuđu. Kod nas danas postoji samo jedna takva forma – to je porota. Ali kompetencija porote se stalno smanjuje. I u toj situaciji bilo bi vrlo korisno misliti o drugim formama učešća građana u ispravljanju pravosuđa. Svojevremeno bila je praksa učešća narodnih predstavnika u sudu. Očigledno postoji smisao da se razmisli o njihovom poratku i u aktualni sudski sistem.
Mihail Fedotov računa da će takođe biti detaljno razmotren nacrt federalnog zakona o osnovama javne kontrole u RF. Njega je pripremio Savet za ljudska prava zajedno sa Društvenom komorom. Pravobranioci se nadaju da će Vladimir Putin poručiti da se ubrza rad na nacrtu zakona, koji može da da novi impuls razvoju građanskog društva radi njegovog skorijeg unošenja u Državnu dumu. I još jedna tema sastanka sa predsednikom su perspektive građanskog učešća u reformi krivično-izvršnog sistema. Aktivni stav pravnika i društvenih poslenika koji posećuju kazneno-popravne ustanove omogućio je da se formuliše čitav niz predloga koje su oni 4. septembra spremni da predastave šefu države.
Ilija Hralamov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















