Elektronska zavesa Angele Merkel
19. februara u Parizu će biti održano 16. po redu zajedničko zasedanje nemačko-francuskog kabineta ministara. U okviru susreta kancelar Angela Merkel računa da sa francuskim liderom Fransoom Olandom razmeni svoje nove ideje o evropskom Internetu, iznete preko vikenda za vreme redovnog nedeljnog obraćanja građanima.
Ideja nemačkog kancelara da se Evropa pokrije svojevrsnom elektronskom zavesom od sveprisutne radoznalosti američkih i svih ostalih specijalnih službi izazvala je u evropskim medijima veliko interesovanje. Ovih dana ima više nego dovoljno komentara tim povodom. Eksperti i novinari već na sav glas razmatraju praktične aspekte realizacije sličnog projekta. Predlog Merkel da se osigura pouzdanija zaštita ličnih podataka evropljana od elektronske špijunaže od strane SAD ni kod koga u principu ne izaziva primedbe. Njega, na primer, smatra potpuno svrsishodnim rukovodilac Nemačkog nezavisnog centra za zaštitu podataka sa štabom u Kilu doktor Tilo Vajhert.
- Sa tačke gledišta suprotstavljanja špijunaži od strane ANB u sferi evropskih komunikacija to je po meni razumna mera. Problem sa kršenjem normi zaštite personalnih podataka u SAD imali su svi evropski partneri. Njih imaju sve zemlje članice EU. Ali o nekakvoj gvozdenoj ili elektronskoj zavesi ne treba govoriti. Reč je ne o izolaciji, već o osiguranju bezbednsti sopstvenog sistema komunikacije.
Istina, ne prihvataju svi ideju evropske mreže jednoznačno, ističući izvesnu dvoličnost iste te Nemačke. Tako Angela Merkel izjavljuje da usvajanje obnovljene direktive Evropske komisije o zaštiti podataka napreduje sporo zato što u nekim zemljama standardi nisu tako strogi kao u Nemačkoj. A Berlin je tobože protiv njihovog ublažavanja. Brisel međutim smatra da upravo Nemačka koči pregovore, pošto bi htela da izvede određene službe van važenja novog evropskog zakonodavstva o sakupljanju, čuvanju i predaji ličnih podataka građana.
A za sada eksperti pokušavaju da shvate šta je u stvari imala u vidu gospođa Merkel. Jer ona je rekla da se formira upravo evropska komunikaciona mreža, a ne da se usavrši postojeća. Istina, u realnost toga da će evropljani napraviti sopstveni Internet ipak ne veruju. Kao ni zamenik direktora Instituta za političku i vojnu analizu Aleksandar Hramčihin.
- Ispada da se predlaže da se napravi još jedan Internet. Sumnjam da je to moguće. To je složeno i tehnički, i politički. Jer upravo u Evropi najviše vole da govore o slobodi Interneta. A oni tu sami daju povod drugim zemljama da se tako reći osamostaljuju unutar Interneta. Osim toga, zavisnost Evrope od Amerike vrlo je velika – pre svega rekao bih u psihološkom planu. zato će se nastaviti saradnja specijalnih službi, pri tome sve informacije će se sve jedno prenositi Amerikancima.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Kijev, koji se suočava sa nedostatkom novca, pokušava da zaradi pretvarajući zemlju u narko-utočište, saopštila je Spoljnoobaveštajna služba Rusije....
Prva žrtva svakog rata je istina...
Viktor Medvedčuk je naveo da su eksperimenti na ljudima počeli 2019. godine...
Vašington i Teheran su od petka više puta razmenili udare, što preti da sruši krhki privremeni mirovni sporazum....
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Ostale novosti iz rubrike »
















