Pogromi na Kosovu i Metohiji - deset godina kasnije
«Pogrom: Deset godina kasnije». Tako se zove film, stvoren uz podršku kancelarije vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, koji je bio prikazan u ambasadi Srbije u Moskvi, posvećen je žrtvama genocida nad kosovskim Srbima.
Prisutni su se sećali žrtava događaja od pre 10 godina – martovskih pogroma iz 2004. godine. Prvo se prisutnima obratio vanredni i opunomoćeni ambasador Republike Srbije u RF Slavenko Terzić.
- Pogromi od pre 10 godina u prisustvu međunarodnih snaga postali su realna propast multietničke i multikulturne ideje, kojima je Srbija uvek težila i radi kojih su na Kosovo stigli predstavnici međunarodne zajednice. Preostali Srbi, a 250 hiljada je bilo proterano, ipak su se nadali da će im prisustvo vojnih snaga pod okriljem UN obezbediti elementarni mir. Nažalost, tokom 10 godina, bez obzira na međunarodno prisustvo, to nije uspelo. Mnogi od njih sve do sada žive u getu. Takav odnos vodi u ćorsokak, te ne doprinosi stabilnosti Srbije i čitavog balkanskog regiona.
Osnovna ideja filma se sastoji u tome, što se Srbi sve do sada podvrgavaju nasilju. Kuće, sagrađene za one, koji se vraćaju, odmah se ruše, privatizacija zemljišta se vrši isključivo u korist Albanaca. Za Olgu Serebrovsku, rukovodioca humanitarnog projekta «Pomozi delom», koja je više puta vodila decu sa Kosova u Rusiju, to je, nažalost, poznata slika.
- Prvi put sam došla na Kosovo 2008. godine, i od tog vremena ga posećujem svake godine. Obišla sam praktično sve rejone, gde Srbi nemaju ni ličnu bezbednost, ni slobodu kretanja. Mnogi moraju da žive u montažnim kućama. Doduše, u odnosu na 2008. godinu danas je polovina od njih već prazna. Drago mi je što bar jednom godišnje uspevam da dovedem srpsku decu sa Kosova u Rusiju da bi, ne samo videla arhitektonska i istorijska blaga, već i osetila bratski odnos Rusa prema Srbiji, shvatila da nisu zaboravljeni.
U svetlu poslednjih događaja mnogi upoređuju događaje na Kosovu sa odvajanjem Krima od Ukrajine i njegovog prisajedinjenja Rusiji. Tačnije rečeno, ne upoređuju, već suprotstavljaju. Među takvim ljudima je gost ambasade, pisac-početnik Pavel Barišnikov. Kosovski problem mu je blizak: svojevremeno su on sa suprugom Galinom, profesionalnom književnicom, bili gosti jedne srpske porodice u Crnoj Gori, gde su napisali pesme sa srbskom tematikom.
- Zamislite da bi Rusi na Krimu terali krimske Tatare, spaljivali njihove džamije, kao što su Albanci isterivali Srbe i spaljivali njihove pravoslavne hramove. To bi bila velika sramota. Ono, što se dešava na Kosovu, za mene je pre svega bol. Istovremeno osećam i optimizam. Čini mi se da i Kosovo čeka drugo rešenje, nije vreme da se slavi njegova nezavisnost.
Veče sećanja na žrtve genocida Srba u ambasadi Srbije u Moskvi još jednom je dokazalo da u Rusiji pamte kosovsku tragediju i osećaju solidarnost sa Srbima. To kaže i vanredni i opunomoćeni ambasador Slavenko Terzić.
- Ti događaji, pogromi, izazivaju tužna osećanja u duši svakog Srbina. 1999. godine je bilo srušeno mnogo srbskih kuća, mnogo pravoslavnih crkava i manastira. Posle 5 godina, tragedija se ponovila. Drago mi je, što je tako mnogo naših ruskih kolega došlo da izrazi solidarnost s nama, Srbima.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »
















