Kriza menja odnos snaga u svetu
Svetska ekonomska kriza mogla bi da dovede do velikih promena u Evropskoj uniji, ali i da utiče na odnos snaga u svetu u narednoj deceniji, smatra evropski stručnjak za strateška pitanja Fransoa Esbur. Ekonomska kriza usporiće i proširenje Evropske unije, uveren Esbur.
Savetnik Fondacije za strateška istraživanja iz Pariza Fransoa Esbur smatra da članice Evropske unije, u novonastalim okolnostima, moraju da iskažu solidarnost sa drugim zemaljama koje je kriza teže pogodila, da i same ne bi bile ugrožene.
"Mislim da je očigledno da takve solidarnosti mora biti. Ako je ne bude, zemlje koje odbiju da budu solidarne biće oštećene slomom onih ekonomija kojima nije pružena pomoć na vreme", rekao Fransoa Esbur u intervjuu RTS-u.
"Moje mišljenje je tu jasno, nemamo izbora, moram da budemo solidarni, znam da, politički gledano, to će biti veliki problem u onim zemljama koje su bile veštije u uslovim krize. To je isti problem koji imamo kada na primer dajemo novac da bismo spasili bankarski sistem. Ne radimo to zato što volimo banke već zato što nam je neophodno da one nastave da rade", smatra Esbur.
Esbur kaže i da moramo očekivati pojavljivanje vrlo eksplozivnih situacija u zemljama koje su i pre krize bile ekonomski ili politički slabe, na Bliskom istoku, u nekim zemljama bivšeg Sovjetskog saveza, moguće i u Africi.
"Gledano na duže staze postavlja se veliko pitanje da li će ekonomska kriza primorati Kinu da uspostavi dobre odnose sa SAD i Rusijom ili će ih pogoršati. To će odrediti i stratešku konfiguraciju sveta u narednih 15 do 20 godina", uveren je ugledni stručnjak.
U skorijem periodu, kaže Esbur, ne očekuje neke veće međudržavne sukobe, ali očekuje slom država u kojima bi onda bilo neophodno prisustvo međunarodne zajednice, negde čak i vojno. To je, kako objašnjava, prethodnih godina bio slučaj u nekim zemljama Afrike "i to bi moglo da se ponovi".
Savetnik Fondacije za strateška istraživanja uveren je da će se kriza neminovno odraziti i na dalje proširenje Evropske unije.
"Biće teško govoriti o proširenju Evropske unije dok god ima neizvesnosti oko usvajanja Lisabonskog sporazuma, ali dobra vest je da nema povratka".
"Osnovni koncepta Evropske unije je da će zemlje, kojima je obećano da će biti deo Unije, u nekom trenutku postati članice, ako to žele i ako ispune kriterijume. To je obaveza na koju smo se obavezali u Solunu 2003. i nema suštinske neizvesnosti oko toga da li će se proširenje dogoditi ili ne, to će se dogoditi", tvrdi Esbur.
"Postoji nesigurnost koliko će biti potrebno da se to desi i koliko će to komplikovan proces biti. Naravno proces je otežan mehaničkim efektima krize jer primena reformi neophodnih za priključenje u zemljama koje žele da postanu članice mnogo koštaju", zaključio je Fransoa Esbur.
- Izvor
- Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »

















