Svečana parada u Moskvi
Rusija je obeležila 64 godine od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu, centralnom vojnom paradom na Crvenom trgu kod moskovskog Kremlja.
Rusija je obeležila 64 godine od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu centralnom vojnom paradom na Crvenom trgu kod moskovskog Kremlja.
"Pobeda nad fašizmom je velika lekcija za sve ljude, lekcija za današnje vreme u kome pojedini kreću put vojnih 'avantura'", rekao je predsednik Rusije Dmitrij Medvedev, obraćajući se brojnim učesnicima parade koju prate i drugi najviši ruski zvaničnici, uključujući i premijera Vladimira Putina.
"Jasno je da je bezbedan mir moguć jedino uz poštovanje međunarodnog prava", poručio je Medvedev.
Rusija je preduzela inicijativu i za sklapanje novog sporazuma o evroatlantskoj bezbednosti, istakao je predsednik Medvedev, a prenela ruska agencija Itar tas.
Na ovogodišnjoj paradi, drugoj po redu, u kojoj posle 14-godišnjeg prekida učestvuje borbena tehnika i gotovo 9.000 pripadnika ruskih oružanih snaga, za razliku od prošle kada je učestvovalo 6.952.
Skoro dvostruko povećan je i broj letelica, sa 32 na 69 aviona i helikoptera.Broj članova vojnog orkestra povećan je sa prošlogodišnjih 550 na 1.000 učesnika.
I ove godine centralnim moskovskim trgom prolaze kolone pešadije i mehanizovane jedinice, sa oklopnim transporterima, tenkovima T-90, protivtenkovskim naoružanjem, najnovijim protivraketnim sistemom S-400 "trijumf", raketama "iskander-M" i "topola".
Preletanje aviona u paradnom poretku svega nekoliko stotina metara nad Crvenim trgom uvek je završni i najživopisniji deo parade.
Centar Moskve preletaju i čuveni "antonov-124", "Ruslan", avion za udaljeno radarsko osmatranje A-50, strateški bombarderi "tupoljev-95" "medved" i "tupoljev-16" "labud", kao i najnoviji bombarder "suhoj-34".
Za publiku će i ove godine biti priređen spektakularni prelet pet "suhoja-27" i četiri "miga 29", pilotskih grupa "Ruski vitezovi" i "Striži".
Prva parada jedinica Crvene armije bila je održana 1. maja 1918. godine na Hodinskom polju, a na Crvenom trgu 7. novembra.
Dan koji je doneo mir
Dan pobede nad nacističkom Nemačkom - 9. maj 1945. bio je zvanično kraj Drugog svetskog rata u Evropi, iako je konačno završen tek mesecima kasnije bezuslovnom kapitulacijom Japana nakon tragične upotrebe atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki.
Tog 9. maja 1945. godine, petnaestak minuta posle ponoći, potpisan je Sporazumum o bezuslovnoj kapitulaciji nacističke Nemačke.
Dokument su potpisali sovjetski maršal Georgij Žukov, u ime zapadnih saveznika britanski vazduhoplovni general Artur Teder, a za Treći Rajh feldmaršal Vilhelm Kajtel.
Time je formalno okončan Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa još nekoliko dana pružali otpor, koji je u tadašnjoj Jugoslaviji trajao do 15. maja.
U šest godina dugom ratu, učestvovala je 61 država i oko 110 miliona vojnika, pri čemu je poginulo između 55 i 60 miliona ljudi, a oko 35 miliona je ranjeno.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »








