Početna stranica > Novosti
Komentara (4) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »

DRŽAVNOST
22.09.2009. god.
Državnost u svom osnovnom određenju označavo svojstvo jedne društvene zajednice koja se konstituisala kao država. Sticanje državnosti i u nivou forme i u nivou sadržaja je, po pravilu, relativno dug istorijski proces koji je uslovljen društveno ekonomskim, etničkim, kulturno istorijskim i drugim činiocima.
Piše: Gostimir T. Popović, vojno politički analitičar
prota49@yahoo.com
Državnost u svom osnovnom određenju označavo svojstvo jedne društvene zajednice koja se konstituisala kao država. Sticanje državnosti i u nivou forme i u nivou sadržaja je, po pravilu, relativno dug istorijski proces koji je uslovljen društveno ekonomskim, etničkim, kulturno istorijskim i drugim činiocima.
Složeni splet istorijskih okolnosti odlučuje o tome da li će, kada će i kako će određena netnička ili još šira društvena grupacija na određenoj teritoriji organizovati u samostalnu državu. Mnoge želje ostanu samo na tom nivou, mnogi sistemi se naprave ali funkcionišu jedno vreme pa se transformišu ili nestaju, tako da je kroz istoriju savremenog društva državnost vrlo promenjiva kategorija.
U uslovima BiH sticajem određenih društveno istorijskih okolnosti formiran je decentralizovani, policentrični sistem sa vrlo demokrtskim Ustavom koji je pravljen po standardima dvadesetprvog veka. U njemu je definisana, pored ostalog, Republika Srpska kao snažan i neoborivi faktor političke volje srpskog naroda i jedina ima sve prerogative savremen državnosti koje teorija zahteva.
Nepoznavanje ili nepoštovanje pojma i suštine državnosti kao značajne društvene kategorije jasno je vidljivo na dve lokacije i, što je vrlo interesantno, usmereno je sa obe lokacije prema Srpskoj. Prva lokacija su brojne međunarodne organizacije i snage kojima činovnici, na prvi pogled, nikada nisu pročitali šta znači sama suština državnost. Druga lokacija je sarajvski politički (čitaj čaršijski) krug koji sve postavlja naglavačke pa i pojam i suštinu države.
U ovim uslovima Republika Srpska, kao sistem, kao entitet, kao organizacioni oblik zasnovan na političkoj volji, ali i nasušnoj potrebi mora svakodnevno da dokazuje da je “voda mokra” odnosno da ima pravo na svoje elemente državnosti, koji naravno ne zadiru u prava drugih ali ni u prava konsenzusom dogovorenih zajedničkih institucija.
Jednostavno rečeno, svakom svoje a zajedno što hoćemo i što nam treba.
prota49@yahoo.com
Državnost u svom osnovnom određenju označavo svojstvo jedne društvene zajednice koja se konstituisala kao država. Sticanje državnosti i u nivou forme i u nivou sadržaja je, po pravilu, relativno dug istorijski proces koji je uslovljen društveno ekonomskim, etničkim, kulturno istorijskim i drugim činiocima.
Složeni splet istorijskih okolnosti odlučuje o tome da li će, kada će i kako će određena netnička ili još šira društvena grupacija na određenoj teritoriji organizovati u samostalnu državu. Mnoge želje ostanu samo na tom nivou, mnogi sistemi se naprave ali funkcionišu jedno vreme pa se transformišu ili nestaju, tako da je kroz istoriju savremenog društva državnost vrlo promenjiva kategorija.
U uslovima BiH sticajem određenih društveno istorijskih okolnosti formiran je decentralizovani, policentrični sistem sa vrlo demokrtskim Ustavom koji je pravljen po standardima dvadesetprvog veka. U njemu je definisana, pored ostalog, Republika Srpska kao snažan i neoborivi faktor političke volje srpskog naroda i jedina ima sve prerogative savremen državnosti koje teorija zahteva.
Nepoznavanje ili nepoštovanje pojma i suštine državnosti kao značajne društvene kategorije jasno je vidljivo na dve lokacije i, što je vrlo interesantno, usmereno je sa obe lokacije prema Srpskoj. Prva lokacija su brojne međunarodne organizacije i snage kojima činovnici, na prvi pogled, nikada nisu pročitali šta znači sama suština državnost. Druga lokacija je sarajvski politički (čitaj čaršijski) krug koji sve postavlja naglavačke pa i pojam i suštinu države.
U ovim uslovima Republika Srpska, kao sistem, kao entitet, kao organizacioni oblik zasnovan na političkoj volji, ali i nasušnoj potrebi mora svakodnevno da dokazuje da je “voda mokra” odnosno da ima pravo na svoje elemente državnosti, koji naravno ne zadiru u prava drugih ali ni u prava konsenzusom dogovorenih zajedničkih institucija.
Jednostavno rečeno, svakom svoje a zajedno što hoćemo i što nam treba.
Komentara (4) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









