Evropski Stabilizacioni fond će, ipak, biti stvoren
Njegov kapital će iznositi 60 milijardi uz mogućnost povećanja Na redovnom sastanku ministara finansija 27 zemalja EU bilo je odobreno stvaranje opšteevropskog Stabilizacionog fonda koji će postati svojevrsna panaceja od sadašnjih i prognoziranih finansijskih problema kod članica Unije. Njegov kapital će iznositi 60 milijardi uz mogućnost povećanja na 500 milijardi evra. Inače, tržišta kao indikatori stanja stvari u ovom ili onom regionu oštro reaguju na događaje u Evropi, posebno u Grčkoj. Za sada ova reagovanja idu na ruku onima koji računaju na slabljenje evra. Nestabilnosti pogoduje i činjenica da evropski lideri duže vreme nisu mogli da se dogovore o visina antikriznih sredstava. Jer, pre svega mesec dana bilo je reči o bilionu evra.
Rukovodioci finansijskih resora su, najzad, potvrdili mehanizam finansijske zaštite zemalja evrozone i EU kao celine. Rukovodioci EU raspravljali su o merama za sprečavanje opšteevropske krize tokom svih poslednjih meseci. Upravo zbog toga nekoliko ključnih evropskih lidera nije prisustvovalo proslavi 65. godišnjice Pobede u Moskvi. Jedna od komponenata mehanizma će biti Stabilizacioni fond u kojem će u početku biti 60 milijardi evra koje izdvaja Evropska komisija. Ovaj iznos je samo jedan deo konsolidovane pomoći koja se može pružiti zemljama EU koje su na ivici defolta.
Ukupna visina kredita na koju mogu da računaju takve zemlje će izneti 750 milijardi evra. Pri tome, jednu trećinu ovog iznosa treba da izdvoji Međunarodni monetarni fond. Istina, neki evropski političari smatraju da je učešće MMF-a u unutarevropskim poslovima nedopustivo i pozivaju se na činjenicu da ova finansijska organizacija u kojoj prvu violinu sviraju SAD teži svojim ciljevima koji se često razlikuju od ciljeva EU. Osim toga, čak i, reklo bi se, solidna svota od 750 milijardi evra nije baš velika s obzirom na razmere ne samo evropske ekonomije, već i finansijskog deficita u pojedinim evropskim zemlja koje ne spadaju među one najveće. Samo Grčkoj je za podmirenje njenog državnog duga neophodno 300 milijardi evra. Ali EU i MMF izdvajaju za nju samo jednu trećinu ovog iznosa. Mehanizam koji garantuje jevtine kredite ugroženim zemljama ima, pre, zaštitnu, informacionu funkciju, nego pomaže rešenju realnih problema ekonomije EU. A o njenim velikim teškoćama na ovom polju svedoči rekordan za poslednje godine pad kursa evra prema svom glavnom konkurentu, dolaru. Pri tome, apeli vodećih evropskih političara da se sve snage usredsrede na spasavanje evra nemaju bitnog uticaja na realno stanje stvari.
Evro se, kao i pre, nalazi pod snažnim pritiskom krize u Evropi - smatra direktor departmana za analitičke informacije u agenciji RBK Aleksandar Jakovlejv.
Jedva da ćemo videti neku brzu obnovu pozicije jedinstvene evropske valute. Bićemo tokom ovog leta svedoci velike volatilnosti kursa u paru evro-dolar. Ne može se isključiti i nagli rast kursa evra zahvaljujući nekim pozitivnim vestima. Ali u celini dinamika evra prema dolaru neće biti u korist evropske valute pošto sadašnji negativni događaji u evrozoni imaju dalekosežne posledice.
- Izvor
- www.vostok.rs / Glas Rusije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »





.jpg)









