Prilikom obilaska terena, stručnjaci su zatekli njenu rodnu kuću u potpuno ruiniranom stanju što je bilo dovoljno da se odmah daju u pisanje projekta i traženje fonda za njenu rekonstrukciju.

- Ministarstvo kulture je prepoznalo važnost ove inicijative i dodelilo nam sredstva za radove u okviru programa "Sto godina od Prvog svetskog rata" - napominje dr Marija Marić. - Uz podršku opštine Raška i MZ Jošanička Banja krenuli smo u radove. Po završetku izgradnje objekata, radni tim Zavoda će se pobrinuti o enterijeru i uređenju okućnice pod nadzorom mr Katarine Grujović Brković.

I enterijer Milunkine kuće biće osmišljen na osnovu odgovarajućih studija iz etnologije, kao analogija sa postojećim objektima Koprivnice i okolnih sela. Opremanje objekta će se izvesti sa autentičnim pokućstvom, koje se još uvek može pronaći u sačuvanim seoskim kućama. I spoljni i unutrašnji izgled doma ogroman je posao.

- Kuća je bila u potpuno ruševnom stanju i bilo je pitanje dana kada će i ti ostaci nestati - ističe naša sagovornica. - Krovna konstrukcija sa pokrivačem je pala i potpuno je uništena, dok je tavanska konstrukcija bila sačuvana samo u malom delu. Grede tavanjače, šašovce i kolenike smo zatekli u takvom stanju da su jedino mogle poslužiti kao ugledni primerak za nove elemente. Malter sa bondručnih zidova je otpao i samo još drveni prikovci su držali zidna platna da se potpuno ne raspadnu. Bilo je i pitanje dana kada će nestati urušeni zidovi od kamena i opeke. Ostali objekti u okviru domaćinstva su zatečeni samo u nivou temelja.

 

OD SKADRA DO BREGALNICE

Milunka Savić rođena je 24. juna (1890. ili 1891), kao kći Radenka i Danice. Početkom balkanskih ratova 1912, prerušena u muškarca i kao dobrovoljac postaje vojnik u Drinskoj diviziji. Učestvovala je u borbama, pored ostalih kod Skadra i u Bregalničkoj bici 1913. U bolnici, na lečenju od zadobijenih rana otkriva se da se iza imena Milun krije Milunka, što se ubrzo pročulo u vojsci i zbog čega se do danas pominje analogija sa Jovankom Orleankom. Posebnu hrabrost pokazala je učešćem u Prvom svetskom ratu u kome je učestvovala kao dobrovoljac i postala nosilac značajnih odlikovanja i nagrada.
U Zavodu napominju da se seosko domaćinstvo sastojalo od većeg broja objekata, dok je kuća predstavljala središte okućnice, mesto okupljanja, društvenog života i obavljanja religioznih funkcija. U okućnici su sagrađeni prateći ekonomski objekti (mlekar, ambar, hlebna peć i dr). Domaćinstvo je sakriveno u obrasloj šumi te je do njega zbog zaraslog puta bilo teško doći. I danas je samo domaćinstvo aktivno u celom selu.

- Obnova rodne kuće predstavlja početni element za uspostavljanje kulturno-turističke ponude na koji će se dalje nadograđivati bogati potencijali ove oblasti, jer nam je namera da obnovima Staro i Novo kupatilo u banjskom parku, restauriramo spomenik Milunki Savić u centru Banje, otvorimo rodnu kuću patrijarha Germana i sve arheološke lokalitete srednjovekovne župe Jehošanice stavimo na planinarsku mapu zapadnih padina Kopaonika - otkriva naša sagovornica.

OKOSNICA STARO KUPATILO

- PROJEKAT je razrađen u okviru Ljubljanskog procesa 2 pri Savetu Evrope gde se i danas nalazi na monitoring listi - objašnjava za "Novosti" autorka projekta. - Iako je okosnica NKD Staro kupatilo, rekonstrukcija kuće Milunke Savić (autor arhitektonsko-građevinskog projekta je arhitekta Rajko Čubrić) predstavlja samo jezgro definisanja ostalih aktivnosti i uključivanja prirodnih i društvenih mogućnosti potkopaoničkog kraja u cilju razvoja ruralne sredine uz angažovanje svih rodnih kategorija stanovništva u pokretanju aktivnog ekonomskog i kulturnog života oblasti.

S. Babović,