Stvaraoci Srbije – Milutin Milanković
Milutin Milanković, geofizičar, matematičar, astronom, klimatolog, građevinski inženjer, univerzitetski profesor, osnivač Katedre za nebesku mehaniku i svetski uvažavan naučnik, rođen je 28. maja 1879. godine u Dalju, blizu Osijeka. Zbog osetljivog zdravlja osnovno obrazovanje sticao je u kući, a sa deset godina prešao je kod ujaka u Osijek, gde je završio realnu gimnaziju.
Nakon gimnazije otišao je u Beč, gde je pohađao Visoku tehničku školu i sa visokim ocenama diplomirao građevinu 1902, a dve godine kasnije doktorirao je i postao prvi srbski doktor tehničkih nauka. Na poziv srpske vlade, preselio se 1909. godine u Beograd i postao profesor primenjene matematike na Beogradskom univerzitetu.
Kasnije je Milutin Milanković postao i dekan Filozofskog fakulteta. U tom zvanju spominje ga Prosvetni glasnik od 1. februara 1928. godine.
Milutin Milanković je prvi naučnik koji je matematički, objašnjavajući uticaj astronomskih faktora na klimu u prošlosti, precizno objasnio pojavu i nastanak ledenih doba. Zbog toga se danas dugoročne ciklične klimatske promene, uzrokovane astronomskim promenama položaja Zemlje u odnosu na Sunce, po njemu nazivaju Milankovićevi ciklusi. Svoju teoriju je zaokružio knjigom "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba", štampanom u izdanju Srpske kraljevske akademije početkom 1941. godine. Poznat je i po predlogu reforme julijanskog i gregorijanskog kalendara.
Vreme od 7. avgusta 1940. godine spominje profesora nebeske mehanike Milutina Milankovića u članku "Jugosloveni su zadužili čovečanstvo velikim otkrićima".
Zanimljivo je i Milankovićevo razmišljanje pod naslovom "U carstvu nauka", objavljeno u Srpskom narodu od 5. juna 1943. godine.
Milutin Milanković je preminuo 12. decembra 1958. godine u Beogradu, gde je prvobitno bio sahranjen na Novom groblju, a kasnije je prenet na porodično groblje u Dalju.
Nažalost, mnoge generacije su bile uskraćene za saznanja o ovom naučniku, jer je priznanje najvećeg dela njegovog rada usledilo tek mnogo kasnije. Nasa je Milutina Milankovića svrstala među 15 najvećih umova svih vremena, a u čast njegovih dostignuća u astronomiji po njemu su nazvani jedan krater na Mesecu, jedan krater na Marsu i jedan asteroid. Nagrada Evropskog geofizičkog društva koja nosi njegovo ime ustanovljena je 1993, a 2009. je u Srbiji proglašena godinom Milutina Milankovića. Jedan bulevar na Novom Beogradu nosi Milankovićevo ime, a od 2012. godine njegov lik se nalazi na novčanici od 2.000 dinara.
Autor: Matea Milošević
- Izvor
- / vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ostale novosti iz rubrike »







.jpg)








