Podgorica: U Putinu vide Miloševića

Crna Gora u Rusiji nema uzor za demokratski sistem, a mit o tradicionalnom prijateljstvu vezan je za dalju prošlost, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Ne precizirajući o kojim se mitovima decidno radi, on je politikantskim manirom poručio da se Rusije i dalje treba čuvati, te da nekadašnji protivnici crnogorske nezavisnosti i zapadnih vrijednosti zapravo samo promijenili lik vođe.

„S tim što im se čini da danas imaju mnogo snažnijeg saveznika i moglo bi se reći da zapravo u Putinu vide Miloševića, samo mnogo jačeg i moćnijeg, jer je mnogo moćnija zemlja u pitanju.“

On je poručio da članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u nije hir političara, već državno opredjeljenje, iako po ovom pitanju nije oragnizovan referendum, a većinska volja građana iznevjerena „državnim opredjeljenjem“.

„Članstvo EU i NATO nije hir garniture političara iz posljednjih par godina, već trajno opredjeljenje zapisano u Deklaraciji nezavisnosti, kad su građani 21. maja glasajući za nezavisnost istovremeno glasali i za buduće članstvo Crne Gore u EU i NATO “, naveo je Darmanović, prenose crnogorski portali.

Darmanović je ocijenio da u Crnoj Gori podjele postoje odavno i da su se nekad kretale drugim linijama, a da su u novijoj političkoj istoriji najviše bile izražene kroz podjelu oko državnog statusa.

„To je imalo refleksije i na pitanje identiteta, tako da su to stari društveni rascjepi iskazani na novom pitanju, a to je ovoga puta članstvo u NATO. Ovo pitanje, zapravo, zasijeca mnogo dublje nego što je obično članstvo u jednoj vojno-političkoj organizaciji“, rekao je Darmanović u intervjuu agenciji MINA koji prenosi RTCG.

Kako je kazao, radi se o podjelama koje simbolizuju opredjeljenje za tradicionalistički kurs ka istoku i modernizatorski kurs ka vrijednostima zapadnih demokratija.

„Isti ili slični društveni i politički rascjepi ranije su bili izraženi kroz pitanje etničkog identiteta (crnogorstvo – srpstvo), i kroz viđenje državnog statusa (independizam – federalizam). U ovom momentu, u osnovi isti protivnici sukobili su se na opredjeljenju za ili protiv NATO-a, što je zapravo samo nova bitka starih istorijskih i političkih rivala. Pri tome su se mijenjali spoljni učesnici. Protivljenje vrijednostima savremenih demokratskih društava je krajem prošlog stoljeća u Crnoj Gori imalo pokrovitelje u Srbiji, naročito pod Miloševićevim režimom, a danas je tu ulogu preuzela Rusija“, rekao je Darmanović.

Odnosi s Moskvom u silaznoj putanji

Kad su u pitanju odnosi sa Rusijom, šef diplomatije je ocijenio da su politički odnosi Podgorice i Moskve u silaznoj putanji u posljednje dvije ili tri godine, odnosno, kako je rekao, otkad je Rusija počela aktivno da se miješa u pitanje crnogorskog članstva u NATO-u.

„Ne želim da kažem da smo meta bili prvenstveno mi, Rusija nema razloga da s bavi tako malom zemljom na Balkanu iz ugla njenog članstva u NATO, nego se radi o političkom pravcu koji je Moskva zauzela posljednjih godina i koji se iskazuje time da nastoji da popuni geopolitički vakuum svuda gdje se za to ukaže prilika“, rekao je Darmanović.

Poštovalac ruske kulture, ali ne i tradicionalnih prijateljskih odnosa

„Istini za volju, iako sam veliki poštovalac kulture, literature, stvaralaštva ruskog naroda i njegovog heroizma u borbi protiv fašizma, zatim njihove šahovske škole čijoj dominaciji nije bilo ravne u istoriji drevne igre, moram da kažem da je priča o tradicionalnom prijateljstvu prilično vezana za mitove, pa možda i neke činjenice, iz 19. vijeka ili ranije, dok moja generacija nema nikakve posebne vezanosti za to“, kaže Darmanović.

To, kako je rekao, vodi do maksime da u politici nama vječnih prijatelja, samo vječnih interesa.

„Ne možemo reći ni da u Rusiji imamo uzor za demokratski sistem, tako da su naše orjentacije usmjerene prema evroatlantskim integracijama, kazao je Darmanović.

IN4S