Protojerej Nemanja Krivokapić: Svi su dobrodošli u Crkvu i litije, podjele forsiraju zlonamjerni

01.06.2020. god.

Internet litije su ušle u dvanaestu nedelju emitovanja i sa nestrpljenjem se u vjernom narodu očekuje obnova litija i nastavak borbe za odbranu svetinja, tj. za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Dvadeset treću Internet litiju predvodio je protojerej Nemanja Krivokapić, paroh kotorski, a dominirale su teme kleveta režima i bliskih im medija na Crkvu. Tradicionalno, hrišćanska zajednica u Kotoru je bila na udaru medijskih spinova zbog velikog broja crkvenih i drugih institucija sa predznakom srbski.

„Sve što ima predzanak srbsko otvoreno je za sve ljude dobre volje“, rekao je kotorski paroh, odgovarajući na pitanje o tome da li su vrata srbskih institucija zatvorena za Crnogorce ili Hrvate.

On je podsjetio da čak i zvanični dokumenti to potvrđuju.

„Statut Srbskog pjevačkog društva Jedinstvo iz Kotora predviđa da član može biti svaki dobronamjerni građanin, a da to nije mrtvo slovo na papiru potvrđuje istorija i prezent SPC Jedinstvo. Imali smo Čeha dirigenta, čak i Jevrejina a danas ima i katolika i Crnogoraca u velikom procentu“, zaključio je otac Nemanja.

Zvanična zastava SPC na Crkvi Svetog Nikole trn je u oku šovinista koji se nisu libili kleveta ne bi li primorali Crkvu da je ukloni.

„Bila je neka priča da mi ne damo da se neko vjenča u Crkvi Svetog Nikole sa crnogorskim barjakom, što je potpuna besmislica“, rekao je Krivokapić, dodavši da svako ko se osjeća lijepo u crkvi je dobrodašao uvijek, bez obzira na bilo koju pripadnost.

Pitanje zastave na Crkvi Svetog Nikole usmjerilo je razgovor u pravcu komentarisanja podjela, koje se forsiraju u Crnoj Gori decenijama iz krugova bliskih režimu, a koje se često prelamaju preko pitanja simbola.

„Dugo traje gušenje srbskog identiteta u Crnoj Gori i Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je okidač za izražavanje različitih nezadovoljstava, koja su se godinama nagomilavala“, prokomentarisao je otac Nemanja, objašnjavajući kako je nastala ta „interesantna stvar“ sa crtanjem trobojnica na zidovima.

On je dodao da je zastava na Crkvi Svetog Nikole možda inspirisala mnoge, ali motivi za njeno postavljanje bili su dragačiji.

“Otac Momo je postavio onog dana kada je u Kotoru osnovana tzv. CPC i u samom početku reakcije su bile različite. Čak sam i ja bio protiv toga da zastava stoji iz razloga što bi nekog mogla da odbije od ulaska u crkvu“, prisjetio se otac Nemanja, rekavši da je ipak ta zastava mnogo važna za veliki broj ljudi.

„Upravo zbog toga što je ljudima bilo onemogućeno da iskažu svoje Srpstvo, ta zastava ljudima je mnogo značila“, rekao je prota Krivokapić i objasnio da bi, čak i kada bi iz tehničkih razloga na kratko skinuli zastavu, odmah ljudi zvali i pitali šta se dogodilo sa zastavom.

Otac Nemanja kaže da je nakon upokojenja prote Momčila razmišljao kako da postupi.

„Čak i kada je tijelo popa Moma stajalo u hramu nismo postupili u skladu sa običajem da se zastava skine pri tužnim momentima, smatrao sam da se on ne bi složio sa tim.“

Gostovanje protojereja Nemanje Krivokapića obilježilo je i sjećanja na blaženog spomena oca Momčila, čiji je odlazak gubitak za čitavu Srpsku pravoslavnu crkvu. Povodom 40 dana od upokojenja oca Moma, u petak, 5. juna, u crkvi u Škaljarima biće služena Sveta zaupokojena liturgija, sa početkom u 9 časova.

đakon Pavle Božović, Mitropolija

Izvor
Tanjug
foto: © Mitropolija crnogorsko-primorska/ vostok.rs

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Iran će uspostaviti „hotlajn“ za Ormuski moreuz sa SAD

Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....

Rusija proglasila finansijski suverenitet

Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....

Imovina Banke Rusije ostaće zamrznuta – Juroklir

Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...