Zang je istakao da SAD efektivno sprovode iste ciljeve u odnosu na Kinu kao i u odnosu na Rusiju – da „ometaju razvoj i uspon Kine, mešaju se u njene unutrašnje stvari“, kao i da je „iscrpljuju i obuzdavaju uz pomoć rata i sankcija“.
On je dodao da i kriza u Ukrajini i poslednja poseta Nensi Pelosi Tajvanu ukazuju na to da Vašington namerava da oživi mentalitet hladnog rata.
Štaviše, ovaj novi hladni rat je već u toku, naglasio je kineski ambasador.
Takođe je opisao SAD kao silu koja uništava međunarodna pravila i izaziva nestabilnost i neizvesnost širom sveta. Hegemonija Vašingtona i oslanjanje na silu su „najveći izazov napretku i mirnom razvoju ljudske civilizacije“, dodao je on.
Ambasador je podsetio SAD da je Tajvan neotuđivi deo Kine i da je to od pamtiveka, što znači da su sva pitanja oko ostrva isključivo unutrašnje stvari Kine. Takođe je naglasio da „današnja Kina nije Kina od pre sto godina, koja je bila siromašna i slaba, i da drugi odlučuju o njenoj sudbini“.
Diplomata je napomenuo da poseta Pelosi Tajvanu neće promeniti „istorijsku i pravnu stvarnost”, da je ostrvo deo Kine, niti da će zaustaviti „istorijsku tendenciju potpunog ponovnog ujedinjenja Kine”.
Međutim, posetom predsednika Predstavničkog doma Kongresa SAD Tajvanu ranije ovog meseca i njenim susretom i podrškom „separatistima“, SAD su se odrekle svoje prethodne posvećenosti principu „Jedne Kine“, objasnio je ambasador . On je rekao da je to najnoviji primer američke dvoličnosti, jer na papiru Bela kuća tvrdi da poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Kine, ali da u praksi to nije slučaj.
Kineski ambasador je takođe zahvalio Moskvi što se izjasnila protiv posete Polese sa „više od stotinu zemalja i međunarodnih organizacija“.
Zang je dalje pohvalio nivo bilateralnih odnosa između Kine i Rusije, opisujući ih kao „najbolji period u istoriji“. Prema rečima izaslanika, ovaj savez je „važna sila koja pomaže u oblikovanju multipolarnog sveta“.
Tajvan je samoupravna teritorija, kojom de fakto vlada sopstvena vlada od 1949. godine, kada je gubitnička strana u kineskom građanskom ratu pobegla na ostrvo i tamo uspostavila sopstvenu administraciju. Peking smatra tajvanske vlasti separatistima, insistirajući da je ostrvo neotuđivi deo Kine.
Poslednjih godina, najviši kineski zvaničnici, uključujući predsednika Si Đinpinga, otvoreno su rekli da Peking neće isključiti upotrebu sile kako bi obezbedio „ponovno ujedinjenje“ Tajvana sa kopnom.
Prema principu jedne Kine, velika većina zemalja se uzdržava od zvaničnog priznanja nezavisnosti Tajvana.
Tajvan je, međutim, godinama uživao široku diplomatsku i vojnu podršku SAD, koje održavaju nezvanične odnose sa ostrvom.
Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.
Naš Telegram kanal - https://t.me/vostokvesti