Sergej Lavrov: Savet Evrope – humanitarni oslonac evropskoj bezbednosti
Humanitarnim osloncem bezbednosti evropskog prostora nazvao je Savet Evrope ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov. Najstarija međunarodna politička organizacija Evrope pristupila je razmatranju sopstvene reforme.
Glavni zadatak Saveta Evrope, formiranog još 1949. godine, jeste zaštita ljudskih prava, razvoj demokratije i potvrđivanje vladavine prava na teritoriji 47 zemalja koje ulaze u Savet. Početkom prošle godine generalni sekretar Saveta Evrope Turbjern Jagland izjavio je da su reforme neophodne. Jednim od glavnih elemenata obnove, po mišljenju generalnog skretara, treba da bude ocena efekstivnosti aktualnih projekata Saveta, kao i značajno smanjenje broja zaposlenih u sekretarijatu. Podršku svoje ideje Turbejern Jagland je zatražio u Moskvi. Jer Rusija pored Italije, francuske, Velike Britanije i Nemačke ulazi u petorku najvećih platiša organizacije. Svake godien za podršku mnogobrojnih projekata Saveta Moskva izdvaja 25 miliona evra.
Kako je primetio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, SE nije jedina evropska strukutra koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Pitanjima humanitarne ili „blage“ bezbednsti bavi se i OEBS. On objedinjuje 56 zemalja u Severnoj Americi, Evropi i Centralnoj Aziji. Ipak ova struktura je već odavno prestala da izlazi na kraj sa zadacima koji su joj postavljeni, smatra ruski ministar.
Za razliku od OEBS-a, koji se u sferi humanitarne bezbednosti ograničava često neispunjivim političkim deklaracijama, SE u humanitarnoj sferi razradio je i usvojio preko 200 pravno obavezujućih konvencija, koje obuhvataju sve moguće i nemoguće aspekte osiguranja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao i u političkoj, ekonomskoj i socijalnoj oblasti, tako i u sferama koje do nedavno nisu posebno doticale ljudskih život. Na primer, kibernetička bezbednost i mnogo toga drugog. Za razliku od političkih, neobavezujućih deklaracija, konvencije treba poštovati. Tako da vidimo u SE, u njegovim mehanizmima konvencija vrlo solidni i pouzdani humanitarni oslonac arhitekture, koja će osiguravati nedeljivi i ravnopravni karakter bezbednosti za sve evropske zemlje bez izuzetka.
Upravo zato u Moskvi su podržali ideje generalnog sekretara Saveta Evrope. U toku reforme udeo ove organizacije kao najvažnijeg instrumenta formiranja jedinstvene Evrope bez linija podele treba da ojača. Kamenom temeljcem takve izgrednje sam Turbjern Jagland naziva pridruživanje EU Evropskoj konvenciji za ljudska prava. U suštini, to znači priznavanje jurisdikcije Evropskog suda za ljudska prava od strane EU i stvaranje jedinstvenog pravnog organa ujedinjene Evrope. Tako građani EU mogu da osopravaju dejstva evropskih institucija, pre svega Evropske komisije. U narednih pola godine ovaj posao će koordinisati Ukrajina – nova zemlja predsedavajući Saveta. Među drugim pravcima kojima zvanični Kijev namerava da pokloni posebnu pažnju je borba za poštovanje prava deteta, kao i jačanje razvoja demokratije na licu mesta.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









