Nastavljeno suđenje u slučaju Eronet

U optužnici Županijskog tužiteljstva Mostar, po zastupanju tužitelja Zdenka Kovača, stoji da su u razdoblju od februara do septembra 1999. godine prvopotuženi Dragan Čović, predsjedavajući Upravnog odbora Javnog poduzeća HPT d.o.o. Mostar, i drugopotuženi Marinko Gilja, direktor spomenutog poduzeća, te ostali optuženi - bivši članovi Upravnog odbora toga poduzeća: Vladimir Šoljić, Matan Žarić, Neven Đukić, Ivan Baćak i Slavica Josipović, koristeći svoj položaj i ovlaštenja, znajući da HPT duguje bivšem ministarstvu obrane HVO-a oko 4,5 milijuna maraka.

Oni su imali namjeru da taj dug ne izmiruju, kao i dug ministarstvu finansija FBiH, odlučili prenijeti ga cesijom na pravne osobe "Hercegovina osiguranje" d.o.o. Mostar , "Alpina Komerc" Široki Brijeg i "Krohercu" AG Mostar, a zatim izmiriti dugovanja prodajom vlasničkih udjela, koja je HPT, kao većinaski vlasnik s udjelom od 51 posto osnivačkoga kapitala, imao u pravnoj osobi "Eronet" d.o.o. Mostar.

U dokaznom postupku saslušani su direktor Kroherca (preduzeće koje je snabdijevalo gorivom HVO) Marinko Planinić, direktor Alpina Komerca (tada radilo na polaganje optičkih kabela za HPT) Veselko Vukoja i direktor Hercegovina osiguranja (koje je osiguravalo pripadnike HVO-a od nezgode) Miroslav Rupčić.

Oni su potvrdili da su ugovore o cesiji potpisali s HPT-a i Ministarstva obrane 29. 6. 1999. godine. Također su potvrdili da su ugovor o prenosu udjela u društvu "Eronet" potpisali 16. 8. 1999. godine. Svi su ustvrdili kako nisu imali nikakve koristi od navedenih ugovora te da su i dalje ostala potraživanja.

Svjedok Stipe Prlić izjavio je kako na sjednici UOJPHPT 2. avgusta 1999. godine, kada se glasovalo o tome da većinski udio HPT-a od 51 posto u pravnoj osobi "Eronet" proda spomenutim trima preduzećima, tadašnji član toga odbora i optuženi Ivan Baćak ostao suzdražan, dok je optužena i tadašnja članica UO Slavica Josipović izišla prije glasovanja o toj točci dnevnog reda.

Takođe, kazao je kako je glasao protiv takve odluke, što međutim nije ušlo u zapisnik sa te sjednice.

Prlić je kazao i to da je nakon 2001. godine, kada je došao na mjesto generalnog direktora HPT, odnosno kasnije HT Mostar, tužbom 2003. godine pokušao vratiti 51 posto udjela u korist HPT-a, odnosno HT Mostar, te je presudom Županijskog suda Mostar odlučeno vraćanje spornih udjela od spomnuta tri gospodarska društva.