Srbski vraćen u učionice

17.08.2011. god.

Dogovorili smo se da se zaduži Ministarstvo prosvjete da, u okviru jedinstvenog nastavnog procesa, pripremi plan i program koji će predvidjeti izvođenje nastave na svim jezicima, a kad je srbski jezik u pitanju - na srbskom jeziku ijekavskog izgovora - izjavio Igor Lukšić

~Rješenje koje se nudi opoziciji na nivou principa je u redu, ali veliko je pitanje kako će ga Vlada tehnički razraditi i primijeniti

Predsjednik Vlade Igor Lukšić i predstavnici opozicionih stranaka načelno su juče usaglasili sporazum kojim su definisali da srbski jezik ne dobije status manjinskog u obrazovnom sistemu, kao i da se olakša sticanje crnogorskog državljanstva za građane koji su upisani u birački spisak. Sporazum koji je objelodanjen nakon trosatnog sastanka u Vili Gorica, ako ga potvrde organi parlamentarnih opozicionih stranaka, može da bude osnov za usvajanje izbornog zakonodavstva.

Lukšić se sastao sa predsjednikom SNP-a Srđanom Milićem, liderom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem i potpredsjednikom PzP-a Brankom Radulovićem, a razgovoru je prisustvovao i ministar prosvjete Slavoljub Stijepović.

Usvajanje izbornog zakonodavstva prvi je uslov da Crna Gora dobije datum početka pregovora o članstvu u EU. Srbski jezik, kojim govori većina građana, po ovom sporazumu ima jednak tretman u obrazovnom sistemu, a zadržana je i formulacija da je u pitanju "jezik u službenoj upotrebi", čime se formalno ne udara u sadašnje ustavno rješenje da je "službeni jezik crnogorski".

Rješenje koje se nudi opoziciji na nivou principa je u redu, ali veliko je pitanje kako će ga Vlada tehnički razraditi i primijeniti.

Iako je uoči sastanka premijera i opozicionara poslao poruku da je pitanje vraćanja srbskog jezika u obrazovni sistem "ucjena", noć prije susreta u Vili Gorica, čelnik parlamenta i SDP-a Ranko Krivokapić, po saznanjima "Dana", razgovarao je sa liderom DPS-a Milom Đukanovićem i Lukšićem. Na tom sastanku, kako saznajemo, dogovorena je mjera do koje se može ići u pregovorima sa članovima opozicije, tako da juče neformalno saopštene prijetnje pojedinih funkcionera SDP-a kako može doći do ozbiljne krize unutar saveza na vlasti, ne treba shvatiti ozbiljno.

Lukšić je na konferenciji za medije objavio da je usaglašen sporazum, i da nema ni govora o bilo kakvom modelu podjele odjeljenja.

- Vjerujem da smo napravili krupan korak ka otklanjanju svih prepreka i stvaranju uslova da Evropska komisija ocijeni da je Crna Gora spremna da uđe u pregovore sa EU o konačnom članstvu - rekao je Lukšić.

Andrija Mandić, nakon susreta, kazao je novinarima da je sastanak prošao mimo njegovih očekivanja, jer nije vjerovao da će postojati spremnost Lukšića i Stijepovića da se izađe u susret opoziciji.

- Kako je razgovor odmicao, shvatili smo da je Vlada spremna da izmijeni zakone o obrazovanju i državljanstvu, da bi svi izglasali izborni zakon. Taj dogovor koji smo vodili oko izmjena zakona i podzakonskih koji bi trebalo da prate i jedan i drugi zakon bio je veoma težak, ali smo uspjeli da dođemo do određenih rješenja, s kojima ćemo poći na stranačke organe, gdje ćemo predočiti šta je taj maksimum od naših zahtjeva koje je Vlada bila spremna da prihvati - rekao je Mandić.

Nova bi danas trebalo da održi sjednicu Glavnog odbora na kojoj će se raspravljati o ovom pitanju. Mandić je "Danu" rekao da će na sjednici GO predstaviti dodatne zahtjeve Vladi o konkretnoj primjeni rješenja koje je načelno usaglašeno.

Predsjednik SNP-a Srđan Milić juče, nakon susreta u Vili Gorica, nije davao izjave, a iz te stranke je najavljeno da će se članovi stranačkog GO uskoro izjasniti o ponuđenom sporazumu.

Crnogorski premijer novinarima je rekao da je sa predstavnicima opozicije koncipirao sporazum koji se sastoji od četiri elementa.

- Prvi je taj da smo se saglasili da treba podržati zakon koji je rezultat rada skupštinskog kolegijuma i velikog napora koji je uložen, da bi došli do teksta zakona o izboru odbornika i poslanika. U tom kontekstu, saglasili smo se da je potrebno još jednom razmotriti elemente afirmativne akcije kad je u pitanju bošnjačka i albanska populacija - naveo je Lukšić.

Tvrdi da se konkretno rješenje koje se tiče pitanja državljanstva "traži u članu 41 zakona o državljanstvu, i na taj način omogući, na liniji predloga pojedinih opozicionih partija, koncipiranje lakšeg modela sticanja državljanstva za one građane koji su u biračkom spisku, a nemaju državljanstvo".

- Kada je u pitanju zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju, saglasili smo se da Vlada inicira što je moguće prije izmjenu člana 11. Nadamo se da će se to desiti već ovih dana. Novi član će predvidjeti da se nastava izvodi na crnogorskom jeziku, a da se, imajući u vidu istu lingvističku osnovu, nastava izvodi i na srbskom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi. Da se poštujući prava manjinskih naroda, nastava izvodi i na bosanskom, albanskom i hrvatskom kao jezicima u službenoj upotrebi i da Ministarstvo prosvjete uredi bližim propisima jedinstvenost nastavnog procesa - predočio je premijer Lukšić.

Predsjednik Vlade je istakao da "smo saglasni da se obezbijedi nastava na crnogorskom jeziku, u skladu sa Ustavom, ali isto tako saglasni smo da treba naći modele koje će obezbijediti izvođenje nastave i na jezicima u službenoj upotrebi".

- Pri tom, definisali smo rješenje kojim se uvažava okolnost da je najveća lingvistička zajednica u Crnoj Gori ona koja govori srbskim jezikom. Na taj način smo predvidjeli odgovarajuće rješenje da se nastava izvodi na srbskom jeziku, kao jeziku u službenoj upotrebi. Dogovorili smo se da se zaduži Ministarstvo prosvjete da, u okviru jedinstvenog nastavnog procesa, pripremi plan i program koji će predvidjeti izvođenje nastave na svim ovim jezicima, a kad je srbski jezik u pitanju - na srbskom jeziku ijekavskog izgovora - i da se obezbijedi nastava iz srbskog jezika, pored crnogorskog - rekao je Lukšić.

Ideja je, pojasnio je, da sva djeca uče crnogorski jezik i književnost, "zato što je to službeni jezik i zato što na kraju školovanja treba da imaju ocjenu iz crnogorskog jezika".

- A da se omogući takođe i nastava na srbskom jeziku, odnosno i na jezicima manjinskih naroda, i dobijanje ocjene i iz tih predmeta. Vjerujem da takav sporazum, s jedne strane, odražava ustavne elemente i potrebu poštovanja Ustava, a s druge, okolnost da je lingvistička zajednica u Crnoj Gori heterogena, odnosno da srbskim jezikom govori najveći broj građana - zaključio je Lukšić.

Crnogorski premijer kaže da narednih dana treba u okviru skupštinskog kolegijuma pokrenuti nastavak razgovora oko pitanja izbornog zakona i sticanja crnogorskog državljanstva. M.VEŠOVIĆ

Krivokapiću, ne obmanjuj javnost

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović smatra da je sastanak sa Lukšićem pokazao da je moguć kompromis u Crnoj Gori.

- Do kraja mjeseca, imaćemo dvije vanredne sjednice parlamenta. Na jednoj ćemo imati izmjene zakona o opštem obrazovanju, a na drugoj promjene zakona o državljanstvu i usvajanje izbornog zakona - rekao je Radulović.

Ukazao je da o pitanju državljanstva nije postignut potpuni konsenzus, ali bi ta tema trebalo da se riješi narednih dana na kolegijumu predsjednika parlamenta. Radulović je upozorio na mogućnost da Krivokapić pokuša da opstruira dogovor opozicije i Lukšića.

Potpredsjednik PzP-a smatra da dogovor o pitanjima srbskog jezika i državljanstva ne predviđa izmjene Ustava, a optužio je Krivokapića "da obmanjuje javnost".

- Sve što je Krivokapić govorio o navodnoj promjeni Ustava nije tačno. Mi smo ovim dogovorom ispoštovali najviši pravni akt Crne Gore, a ono što priča Krivokapić je čista nacionalistička euforija - naveo je Radulović.

BS: Premijer izbjegao manjine

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Suljo Mustafić ocijenio je da je Lukšić trebalo da razgovara i sa predstavnicima manjinskih partija u vezi sa postizanjem kompromisa o usvajanju izbornog zakona.

On je ocijenio da bi bilo dobro da Lukšić razgovara sa predstavnicima partija manjina jer se izborno zakonodavstvo donosi i zbog zadovoljavanja potreba i interesa afirmativne akcije, koje se tiču manjinskih partija, prvenstveno Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.

Mandić: Vjerujem u dogovor

Andrija Mandić smatra da su rješenja iz sporazuma rezultat kompromisa i da predstavljaju maksimum onoga što je Vlada mogla, u ovom trenutku, da prihvati od opozicionih zahtjeva.

- Vjerujem da ćemo na kraju imati konačan dogovor jer svi želimo da Crna Gora što prije postane dio Evropske unije - rekao je Mandić.

Upitan da prokomentariše stavove Ranka Krivokapića, Mandić je podsjetio da poslanici SDP-a "imaju svega deset odsto vlasti u Skupštini, a da odluke donosi većina".

- Čak i iz ugla opozicije napravljen je veliki iskorak Vlade Crne Gore. Želio bih da ta rješenja budu i bolja, ali sam i realan političar - jedno su želje, drugo mogućnosti, a treće je snaga sa kojom raspolažete i broj akcija kojim raspolažete. Očigledno čelnik Skupštine nije svjestan sa kolikim brojem akcija raspolaže u parlamentu - kaže Mandić.

Siništaj: Trebalo je i nas da pozove

Predstavnici Kluba poslanika albanskih stranaka očekivali su da budu pozvani na razgovor Lukšića sa predstavnicima opozicije, kazao je njegov šef Vaselj Siništaj. U klubu albanskih stranaka, kako tvrdi Siništaj, "očekivali su da budu pozvani jer su među prvima iskazali spremnost za razgovor u vezi sa izbornim zakonom".

Socijaldemokratska partija tvrdi da je dobro ako je, shodno Ustavu, opozicija konačno "prihvatila crnogorski jezik kao jedini jezik obavezan za svu djecu građanske Crne Gore".

- Na žalost, imajući iskustvo iz nekoliko godina pregovora oko izbornog zakonodavstva kada je SNP glasala i protiv onoga što su potpisali i što je poslato Venecijanskoj komisiji, kao i da su do 31. jula tvrdili da pitanje jezika nije uslov za izborno zakonodavstvo - pitanje je koliko im se može vjerovati na riječ - tvrdi se u saopštenju SDP-a.

To je bila reakcija SDP-a na potpisani sporazum, a lider partije, Ranko Krivokapić prethodno je za radio "Skala" izjavio da "crnogorski jezik nema veze sa izbornim zakonodavstvom i toj političkoj ucjeni se mora stati na kraj".

- Na žalost, još im je (opoziciji) bliži Beograd od Podgorice i Cetinja, i dok ta politika ne bude doživljavala evropske poraze, a ovo će biti jedan od njihovih evropskih poraza, to će tako biti - tvrdi čelnik parlamenta i SDP-a.

Izvor
Dan

Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

PREDHODNA NOVOST

SLEDEĆA NOVOST

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Rusija proglasila finansijski suverenitet

Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....

Imovina Banke Rusije ostaće zamrznuta – Juroklir

Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...