Početna stranica > Novosti

Stefan Karganović: Greške u zametanju Tragova iz Sarajeva

Stefan Karganović: Greške u zametanju Tragova iz Sarajeva
05.09.2011. god.
Bošnjaci u Švedskoj sakupili su preko 1,000 potpisa na peticiji koja je upućena švedskoj državnoj televiziji za zahtjevom da odustane od emitovanja dokumentarca "Tragovi iz Sarajeva" norveških reditelja Ole Fliuma i Davida Hebdiča.

Piše: Stefan Karganović

Emitovanje ovog filma u Švedskoj trebalo bi da usledi posle prikazivanja drugog dokumentarca od istih reditelja, "Srebrenica: izdani grad." Taj film takođe dovodi u pitanje stereotipne predrasude o ratu u Bosni i Hercegovini i bio je predmet oštrih napada Bošnjaka u Norveškoj.

Bošnjaci u Švedskoj zahtevali su izvinjenje od Državne televizije zato što je nedavno emitovala navedeni dokumentarac o Srebrenici. U vezi sa time, g. Džebrail Bajramović, predsednik "Bošnjačke islamske zajednice" u Geteborgu, izašao je sa argumentima koji su vrlo zanimljivi. On je izjavio, u lučaju kada bi švedsko javno mnjenje, koje nije dobro upoznato sa dešavanjima BiH, bilo izloženo norveškom dokumentarcu, ono bi "moglo da stekne utisak a je u Kravici nad Srbima počinjen genocid, da je tamo ubijeno 1.300 Srba, te da je ono što se desilo u Srebrenici bilo samo osveta".

Uz jadikovku o mogućem efektu takvog subverzivnog utiska na vedsku javnost, g. Bajramović je objavio i pretnju: "Uputili smo protestna isma svim relevantnim institucijama. Ako prikažu i drugi film ["Tragovi iz arajeva"] podnijet ćemo tužbu protiv SVT [švedska Državna televizija] zbog egiranja genocida."

Kakvi su to Tragovi?

U samoj stvari, "Tragovi iz Sarajeva" uopšte se ne bavi pitanjem enocida sa pravnog stanovišta, ali iznosi niz drugih pitanja za koje bi se s ravom moglo reći da jesu vrlo osetljiva sa bošnjačkog stanovišta (na primer, veze sarajevskog rukovodstva sa raznim mudžahedinskim formacijama i njihovi ločini protiv nemuslimana, što jeste vrlo teško objasniti ili opravdati, ao i obilno snabdevanje naoružanjem muslimanske armije, uz prećutnu podršku ekih zapadnih vlada, što je u to vreme bilo nelegalno i u svakom slučaju arušava propagandnu sliku o bespomoćnim žrtvama). Ali bez obzira kako stvar osmatrali neki od aktera u bosanskom sukobu, jedina bitna činjenica jeste to a su ovo pitanja koja razmatraju odgovorni istražitelji u demokratskim apadnim društvima, gde je sloboda ispitivanja - svetinja.

Ono što bošnjačka zajednica u dijaspori i njihovi predstavnici zahtevaju je suzbijanje te slobode kad god se pojavi opasnost da bi njeno pražnjavanje moglo da dovede u pitanje neku od centralnih tvrdnji njihovog atnog diskursa. Primetno je, i to se mora istaći, da ona druga opcija - tvaranje debate sa gospodom Fliumom i Hebdičem gde bi se dokazala epouzdanost njihovih izvora i pogrešnost njihovih zaključaka – očigledno redstavlja nešto što Bošnjacima nije palo na pamet.

Zastrašivanje sve većeg broja disidenata širom sveta uskoro će postati logistički nemoguće, a sa tanovišta odnosa bošnjačke zajednice sa javnošću ti pokušaji pretvoriće se u katastrofu. Osvetnička tužba a "negiranje genocida" koju su podneli protiv eznačajnog švajcarskog lista "La Nation a očiglednim ciljem da ga dovedu do bankrotstva i nestanka, čime bi poslali zastrašujuću poruku svakome u medijima ko razmišlja o skretanju sa srebreničke "partijske linije," primer je nekontrolisanih, siledžijskih reakcija u ituacijama gde bi Bošnjacima bilo od neuporedivo veće koristi da se uključe u azuman dijalog, bez uslovljavanja njegovog konačnog ishoda.

Strah od činjenica

Naša nevladina organizacija, Istorijski projekat Srebrenica, vek je zastupala civilizovani dijalog, bez ikakvih preduslova, kao jedini ačin da se vodi debata o tome šta se dogodilo u Srebrenici i na drugim estima tokom rata u BiH. Naravno, onaj ko pojam debate odbacuje u principu eće videti velike koristi od našeg predloga. Ali u tom slučaju "odbacivači" treba da budu spremni da prihvate polagano ali neumitno osipanje njihovih ogmatskih pozicija, sa konačnom mogućnošću potpunog urušavanja pred sudom javnog mnjenja.

Reakcije kao ona iz Geteborga ne predstavljaju samo kolosalno ogrešnu političku računicu od strane sarajevskog rukovodstva, koje je stalo i dalje zaleđeno u istom načinu razmišljanja kao u vreme rata; to je akođe priznanje intelektualne inferiornosti koje je degradirajuće za uslimanski narod Bosne i Hercegovine.

To šalje dvostruku poruku. Pre svega, da se oni plaše suočavanja a činjenicama u otvorenom susretu sa ljudima različitog stanovišta. U zapadnim društvima, gde je civilizovani razgovor norma, to može samo da tvrdi utisak da Bošnjaci nisu sigurni u svoje dokaze i da se plaše da bi ti okazi mogli biti diskreditovani ukoliko bi se testirali pod uslovima slobodne intelektualne rasprave. Dugoročno gledano, infantilni zahtevi za uzbijanje protivnih gledišta u očima zapadnog javnog mnjenja naneće euporedivo više štete bošnjačkoj verziji događaja nego što će to učiniti napori svih "poricatenja genocida" koji teže istom cilju.

Loše poruke

Drugo, njihov "tajming," kada trapavo zahtevaju od zapadnjaka rinudno usvajanje svoje agende, podjednako je katastrofalan. Velika duhovna kulturna tradicija Islama, kao i sav njen doprinos ljudskoj civilizaciji, alazi se pod nemilosrdnim napadom i korišćenjem sofisticirane propagande vodi se na karikaturu. Nabusite reakcije kao u slučaju g. Bajramovića klapaju se savršeno u taj karikaturalni prikaz i pojačavaju predstavu o slamu kao o jednoj iracionalnoj veri koja je nepomirljiva sa liberalnim načelima Zapada. To samo može da nanese ogromnu štetu Muslimanima u Evropi uopšte, a posebno reputaciji muslimanskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Nema nikakve sumnje da je veliki broj nevinih Muslimana nastradao a vreme sukoba u Bosni i Hercegovini devedesetih godina, skupa sa nevinim usedima iz drugih zajednica. Dokazi toga stradanja jasni su i niko ih ne ože umanjiti ili opovrgnuti. Međutim, deceniju i po posle završetka rata reme je da profesionalno i bez strasti i predrasuda sagledamo šta se ogodilo.

To je zadatak koji treba prepustiti naučnim radnicima i dgovornim predstavnicima svih zajednica koje su u tim događajima čestvovale.

To nije posao za propagandiste i zastrašivače.





Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....


Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...

Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....


Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....

Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...


Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...


Ostale novosti iz rubrike »