Posmrtni ostaci Draže Mihailovića nisu na Adi Ciganliji

Pretraga na ovoj lokaciji počela je 9. avgusta, ali arheološka iskopavanja nisu dala nikakve rezultate, rekla je Đurić u izjavi za Tanjug.

Ona je navela da nisu nađeni dokazi da je bilo ko sahranjen uz spoljnu stranu sjevernog zatvorskog zida, koju su svedoci označili kao moguće mjesto gde je pokopan general Mihailović.

Pronađeno je, međutim, 17 čaura koje su date na balističko vještačenje, kazala je ona, što znači da nije isključeno da je komandant Ravnogorskog pokreta na tom mjestu streljan.

Zato je po nalogu tužioca Višeg suda u Beogradu Branislava Pantelića, traganje za jamom u kojoj bi mogli biti posmrtnim ostacima generala Mihailovića nastavljeno na širem području ove lokacije, južno od zatvorskog zida, objasnila je Đurić.

Prema njenim riječima, trenutno se vrši snimanje tog područja georadarom koji registruje promjene u gustini slojeva zemljišta, što će potrajati nekoliko dana.

Ukoliko radar pokaže promjene na terenu, kako je kazala, onda će se kao i u slučaju prve lokacije, pristupiti iskopavanjima u skladu sa standardnom arheološkom procedurom.

Postupak pretrage, ekshumacije i identifikacije lokacija na Adi Ciganliji vrši se na osnovu podataka i iskaza svjedoka do kojih je došla državna Komisija za istraživanje tajnih grobnica ubijenih i nestalih poslije septembra 1944. godine.

Stručnjaci državne komisije su krajem juna obavili skeniranje terena i probno iskopavanje iza zatvorskog zida kada su pronađene kosti, ali su analize pokazale da nisu ljudskog, već životinjskog porjekla.

General Mihailović je u montiranom procesu 15. jula 1946. osuđen na smrt streljanjem pod optužbom za kolaboraciju i dva dana kasnije pogubljen kao državni neprijatelj "broj jedan".

Prema iskazima dvojice svjedoka, Draža i još osam osoba koji su streljani 16. i 17. jula, bačeni su u dvije jame iza zatvorskog zida na na Adi, dok je treći svjedok tvrdio da je streljan u bagremovoj šumi, 400 metara od Belog dvora.