Vikiliks: Vlast u Sarajevu bila protiv komisije za istinu o ratu

Institut je 2006. godine pokrenuo inicijativu za formiranje ove komisije, ali je ona naišla na brojne kontroverze, a jedna od njih je da se ta ideja nije dopala vlastima u Sarajevu, prenose "Nezavisne novine".

"Naši napori zatalasali su perje među međunarodnim organizacijama i lokalnim nevladinim organizacijama u BiH. Podrška istini i procesu pomirenja vjerovatno će biti višemilionski projekat, ali vlast u Sarajevu niti ima, niti želi da finansira ovu komisiju. Njihovo obrazloženje je da bi komisija mogla biti izmanipulisana", piše u dijelu izvještaja pod nazivom "Hoće li istina zaboljeti?"

Navodi se i da je rizik od političkog uplitanja u rad komisije veliki, bez obzira na izvor finansiranja i dodaje da vlast u BiH brine da će zbog ove američke donacije finansiranje suđenja za ratne zločine biti neizvjesno, dok predstavnik Američkog instituta za mir Nil Kric kaže da bi komisija otkrila konačnu istoriju rata.

Meklhejni je naglasio da bi komisija radila dvije do dvije i po godine i da "ne bi imenovala nikoga, određivala krivičnu odgovornost, niti amnestirala".

Evropska unija bila je nezadovoljna radom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Kristijana Švarc-Šilinga. Kako se navodi u depeši od 14. septembra 2006. godine, koju je potpisao tadašnji ambasador SAD u BiH Daglas Meklhejni, nezadovoljstvo je izraženo u vezi sa pokretanjem ustavnih reformi.

"Švarc-Šiling sebe vidi kao predvodnika ustavnih reformi u BiH i izgleda da je spreman da preduzme korake za koje mislimo da su, u stvari, loše preračunati politički rizici da bi očuvao svoju poziciju predvodnika", ističe se u depeši i dodaje da bi Švarc-Šiling mogao da naruši napore SAD da ožive ustavnu reformu nakon izbora. Navodi se i da Švarc-Šiling tvrdi da ima dozvolu Brisela za svoju strategiju ustavnih reformi.

"Iskreno, mi u to sumnjamo, kao i što sumnjamo da je Brisel pristao na jasnu strategiju za napredak reformi policije", navodi se u depeši.