Penzioni talas krize
Uzrok drugog talasa svetske finansijske krize mogu postati ne toliko dužničke obaveze država, koliko penzione. Evropska centralna banka je izračunala: u 19 zemalja Evropske unije obim obaveza države u pogledu finansiranja penzionih fondova je oko 5 puta veći nego njihov zajednički bruto dug.
Još pre nego što je finansijska kriza stekla svetski zamah i pre nego što je glavna ekonomska tema godine postala dužnička kriza u evrozone, stručnjaci su počeli da govore o problemima penzionog sistema u EU. Već 2009. godine obim obaveza evropskih zemalja prema stanovništvu dostigao je 30 milijardi evra. Najveći udeo predstojećih penzionih isplata odnosi se na najrazvijenije ekonomije. Tako obaveze Nemačke prema penzionerima iznose 7,6 milijardi, Francuske – 6,7 milijardi.
Vlade mnogih evropskih zemalja koje su naišle na problem smanjenja državnog duga i rashoda budžeta primenile su istu metodu – počele su da smanjuju obim finansiranja u socijalnoj sferi. Posledice ovoga će u punoj meri osetiti oni kojima tek predstoji odlazak u penziju, kaže finansijski analitičar Jelena Turžanska.
Za život od „jefinog“ novca u poslednjih deset godina moraće da plati upravo ono stanovništvo koje se sad približava godinama za odlazak u penziju. Veći deo BDP mnogih zemalja EU se koristi za izmirenje glavnog duga. Dakle, od njega više ne mogu da se finansiraju penzije i drugi socijalni troškovi. Život od pozajmljenih sredstava, od kojeg je u toku poslednjih nekoliko godina živela većina evropskih država, dovešće do žalosnih posledica.
Istovremeno, stručnjaci ističu – situacija nije bezizlazna, i još uvek ima prostora za manevrisanje. Mnoge zemlje pokušavaju da ne nagomilavaju penzijske obaveze za dalji period. Tako jednu od tačaka italijanskog programa za borbu s dužničkom krizom predstavlja postepeno povećanje broja godina za odlazak u penziju. Ranije je ovoj meri odlučio da pribegne francuski predsednik Nikola Sarkozi. Ukoliko se na ovaj primer budu ugledale i druge zemlje EU takva dugoročna strategija može biti uspešna, smatra ekonomski stručnjak Andrej Lusnikov.
Trenutno rizik po Evropu može da se sastoji u nekontrolisanom, aktivnom povećanju penzijskih obaveza. One mogu stvoriti poteškoće za ekonomiju, ukoliko ne bude ekonomskog rasta, a kriza će zaista potrajati.
Po podacima OUN danas u Evropi ima preko 20 odsto stanovništva starijeg od 60 godina. Po ovom pokazatelju evropski region vodi. Do 2050. godine skoro 35 procenata Evropljana će imati preko 60.
U februaru se očekuje obraćanje evropskog komesara za pitanja zaposlenosti Lasla Andora u vezi s prevladavanjem ekonomskih problema, koji su neposredno vezani za starenje stanovništva Evrope. U apelu zemljama EU glavna će biti preporuka za povećanje broja godina za odlazak u penziju. Dokument neće biti obavezujući, ali će očigledno, mnogi morati da poslušaju ove savete.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- finansije
- kriza
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









