„Hidrogradnja“ odlazi u stečaj

 Nova žrtva je GIK „Hidrogradnja“ iz Istočnog Sarajeva, koja će se pojaviti na ročištu zakazanom za 28. mart radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečajnog postupka. Tako će epilog na višegodišnju agoniju i sve radnje koje su je prouzrokovale dati Okružni privredni sud u Istočnom Sarajevu. Ovo nekada uspješno preduzeće sada ima iskazani gubitak samo za 2010., koji je prešao pet miliona maraka, a evidentirane kratkoročne obaveze koje firma zbog nelikvidnosti ne može da izmiruje dostigle su iznos od preko 11.385.000 KM. Iako je „Hidrogradnja“ u državnom vlasništvu, upravo je Vlada RS u martu prošle godine preporučila stečaj kao najbolje rješenje. Tako će se zatrpati sve ono o čemu ni nezavisna revizija nije mogla dati mišljenje. „ Nismo bili u mogućnosti drugim revizorskim postupcima uvjeriti se u stvarno stanje nekretnina i opreme, zatim zaliha materijala, robe i gotovih proizvoda, jer nam dokumentacija R.J. Gacko nije bila dostupna. Uništena je u požaru", navodi nezavisni revizor, "Poslovni informator-Revizija" d.o.o Bijeljina. A prije požara „Hdrogradnju“ je kupio „Integra inženjering“ laktaškog neimara Slobodana Stankovića, da bi, nakon pustošenja firme, raskinuo ugovor o privatizaciji i firmu15. juna prošle godine vratio Srbskoj, odnosno Investiciono-razvojnoj banci. Tako je, nakon nepune tri godine, "Integral" vratio IRB-u državni kapital, tj.ono što je od njega ostalo, a nije ostalo skoro ništa izuzev milionskih dugova i 251 radnika koji su svojevremeno protestvovali u parku Mladen Stojanović u Banjoj Luci, koji je ovih godina postao zborno mjesto žrtava tranzicije i kriminalne privatizacije. "Hidrogradnja“ faktički više ni nema kapitala, odnosno sveden je na nulu, jer je akumulirani gubitak u iznosu od 39.566.256 KM, premašio kapital za 5.880.152 KM. Kratkoročne obaveze na dan bilansa iznose 11.385.329 KM, što premašuje iznos tekuće imovine za 9.230.898 KM. Tako je zakucan i posljednji ekser u lijes još jednog državnog preduzeća kojim je praktično gazdovala Vlada, a da u javnosti nije otvorena debata kako i zašto izvršna vlast gazduje preduzećima koja završavaju u stečajevima, a njihovi radnici na socijalnoj pomoći.