Prve srpske obveznice

Poslanici parlamenta Srpske usvojili su Zakon o uslovima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u RS, čime su rok za isplatu sveli na pet godina.

Kako su "Fokusu" pojasnili ekonomski analitičari, ovim zakonom predviđeno je izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom dugoročnih obveznica s kamatnim prinosom, s rokom dospijeća od pet godina od dana emisije i sa fiksnom kamatnom stopom 2,5 odsto.

- Isplata dospjele glavnice i obračunate kamate vrši se istekom sedam dana od dana dospijeća direktno na tekuće račune građana. Tako će stare devizne štediše prvi dio isplate po osnovu emitovanih obveznica dobiti već u 2008. godini. Na ovaj način znatno je skraćen rok za izmirenje ove vrste obaveza - objašnjavaju analitičari.

Ocjenjuju kako je donošenjem ovog zakona iskazana namjera Srpske da se u najkraćem mogućem roku izmire dugovi, navodeći da se rješavanje ovog problema dugo odlagalo.

Podsjećaju da se u julu 2004. godine pokušalo s institucionalnim rješenjem problema stare devizne štednje.

- Usvajanjem prethodnog zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga RS koji je između ostalog tretirao i obaveze Srpske po osnovu štednje deponovane kod banaka na teritoriji RS do 31. decembra 1991. godine, predviđeno je da će se izmirenje obaveze po osnovu stare devizne štednje vršiti emisijom obveznica s rokom dospijeća do 30 godina, sa grejs periodom od 20 godina i bez kamate - podsjećaju analitičari i dodaju da se nakon toga pokušalo okvirnim zakonom na nivou BiH kvalitetnije regulisati ovo pitanje.

- Time je prvobitno bilo predviđeno izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, emisijom obveznica sa rokom dospijeća do 13 godina, godišnjom kamatom 2,5 odsto i mogućnošću prijevremenog otkupa. Kasnijim izmjenama i dopunama navedenog okvirnog zakona, skraćen je rok dospijeća obveznica do devet godina - podsjetili su analitičari.

Prihvatajući okvirni zakon i entitetsku uredbu na osnovu koje je izvršena verifikacija, RS kao dužnik po osnovu računa stare devizne štednje, sagledala je makroekonomske okolnosti i mogućnosti izmirenja obaveze u što je moguće kraćem roku. Usvojeni rok, zaključuju analitičari, od pet godina, predstavlja usaglašavanje s prvobitnim zahtjevima štediša, čime je Vlada RS pokazala volju da dugo odlagani problem riješi na najefikasniji način.