Inflacija povećala promet, a ne veći životni standard

U strukturi prometa najviše je učestvovala trgovina na malo u nespecijalizovanim prodavnicama sa 28,7 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS. Na osnovu ovog podatka naivni bi zaključili da je potrošnja u RS prevazišla nivo sveopšteg blagostanja, produktivnosti i masovne uposlenosti. Ovaj statistički privid prikriva realnu sliku u kojoj više od pola populacije kupuje samo osnovne životne artikle nužne za golo preživljavanje. Ekonomska struka, međutim, upozorava da je to u velikoj mjeri posljedica efekta inflacije, a ne povećanja potrošnje i životnog standarda stanovništva. U Udruženju ekonomista RS-a „Swot“ ocjenjuju da veliki broj srednjoročnih i dugoročnih prognoza upućuje na to da će se cijene hrane tokom cijele decenije zadržati na izuzetno visokom nivou te da će kontinuirano proizvoditi značajne inflatorne pritiske. Podudarile su se procjene MMF-a i Vlade RS za 2012. godinu da će inflacija u BiH, odnosno, Srbskoj iznositi 2,5 posto a u naredne dvije godine oko 2,3 procenta. U prošloj godini snažan rast cijena nafte i hrane na svjetskim tržištima u značajnoj mjeri oblikovao je domaća inflatorna kretanja. Tako je, zahvaljujući rastu cijena hrane za 5,6 posto, duhana za 11,6 i prevoza za 8,1 posto, opšti nivo cijena u RS-u bio veći za 3,9 posto. No, ovogodišnji rast cijena energenata podstakao je rast proizvođačkih cijena u oblasti prehrambene industrije za 5 posto što će dodatno osnažiti inflatornu tendenciju. Tako se i u ovom slučaju ispostavilo da je statistički privid na sasvim suprotnom polu u odnosu na realnost.