Pad kupovne moći i rast troškova života u RS

Pad kupovne moći i rast troškova života za prosječnog građanina RS se nastavljaju. Iako vlast i sindikat imaju različitu metodologiju obrade statističkih podataka, ne kriju nijedni ni drugi da oni koji bi trebalo da stvaraju novu vrijednost jedva da imaju za mjesečne troškove ishrane. U maju je prosječna plata u RS iznosila 826 KM i mogla je da „pokrije“ svega 46 posto potrošačke korpe koja je iznosila 1.792 KM i za svega jednu marku manja je od aprilske, podaci su  Saveza sindikata.
    Iz Ministarstva trgovine i turizma RS iznose nešto drugačije cifre, pa tvrde da je vrijednost potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu u RS u junu iznosila 1.404 KM i manje je vrijednosti nego u maju za 11,27 KM ili 0,80 posto.  Tvrde da su na smanjenje potrošačke korpe uticale oscilacije u cijeni sezonskog voća i povrća.
    Ipak, činjenica koju ne pobijaju ni jedna ni druga statistika jeste da radnici s najnižim platama u RS su u realnom sektoru i da su one manje od trećine sindikalne potrošačke korpe i nisu mogle pokriti ni troškove prehrane.
    Za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koje pored hrane uključuju stanovanje i higijenu, bilo potrebno nešto više od jedne i po prosječne plate u RS.
    Prosječne neto plate u maju isplaćene u građevinarsvu u RS su bile 578, prerađivačkoj industriji 580, u poljoprivredi i šumarstvu 600, ribarstvu 610, te komunalnim djelatnostima 636 maraka.
    U Udruženju ekonomista RS-a „Swot“ napominju da je finansijsko posredovanje predvodilo grupu najbolje plaćenih djelatnosti sa prosječnom zaradom od 1.240 KM, a slijede ga državna uprava, dok je samo začelje liste pripalo prerađivačkoj industriji i građevinarstvu.
    Podjećaju na podatak Svjetske banke da oko 50 posto bosanskohercegovačkog stanovništva već živi na granici siromaštva, dok je njih 18 posto ispod linije koja označava kritičnu kategoriju. A pad kupovne moći i rast nezaposlenosti svakako ne pogoduju zaustavljanju ovog trenda.
    Siromaštvo smanjuje apsorpcionu moć domaćeg tržišta, ali i njegovu atraktivnost za strane investitore zbog potencijalnih socijalnih nemira po ugledu na neke zemlje iz EU, napominju u „Swotu“.