Početna stranica > Novosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Iran: naftni embargo je imao efekat
16.07.2012. god.
Zabrana EU na uvoz neprečišćene nafte iz Irana dala je efekat. Ovo su izjavili međunarodni eksperti u okviru okruglog stola, koji je organizovao Glas Rusije. Iran se odlučio na pregovore o svom nuklearnom programu.
Sankcije su dovele Iran za pregovarački sto, ali to nije onaj instrument koji može da primora Teheran da donese odluku potrebnu Zpadu, smatra doktor Mamdu Salame, ekspert za eksploataciju nafte, konsultant Svetske banke.
"Zapad želi da Iran udostane od svog nuklearnog programa, između ostalog zbog glasina o tome da on planira da razrađuje nuklearno oružje. U svakom slučaju, sankcije teško da su uticale na iransku ekonomiju, čak su išle na ruku Iranu. Iranu je pošlo za rukom da uštedi preko 20 milijardi dolara koliko se trošilo na subvencije za prečišćavanje derivata. Treba imati u vidu da je Iran uvozio 50% ili 200 hiljada barela gasolina i drugih očišćenih derivata. Izricanjem sankcija Iranu moralo je da se odustane od toga i od subvencija. Mada su cene, naravno, skočile, što se odrazilo na inflaciju, istovremeno zemlja je uštedela 20 milijardi dolara subvencija. Znači, sankcije ne motivišu Iran da ide na ustupke, zemlja nastavlja svoj atomski program sa njima ili bez njih."
Autor knjige Nuklearni Iran: rađanje nuklearne države Dejvid Patrikarakos diskutuje sa sledećom postavkom pitanja:
"Ne mogu sa tim da se složim. Mnogo rečenog je bilo sasvim tačno, ali Iran se ipak vratio za sto pregovora. Smatram da su sankcije u uslovima ojačanog diplomatskog pritiska bitno to olakšale. Od kraja 2009. godine, odmah posle bilateralnih pregovora između SAD i Irana u Ženevi, do aprila 2012. godine kada se Iran sastao sa šestorkom posrednika u Istambulu, Iran nije dolazio na bilateralne sastanke. Bio je preduzet pokušaj da se reši pitanje pomoću Turske i Brazila, ali Iran nije smatrao da je neophodno da u tome učestvuje. Oni su nastavili da teraju svoju liniju, prešli su tehnološku barijeru 2011. godine u dostizanju obogaćivanja uranijuma do 20% i sada je najaktuelniji period sporova u poslednje dve godine. Osećajući pritisak, Iran će se vratiti za pregovarački sto."
Na šta su zaista uticale sankcije? Mišeljenje Andreja Baklickog, direktora projekta u ruskom Centru za politička istraživanja.
"Teško je reći na koga su sankcije više uticale. Ali, kako su istakle moje kolege, posle dve godine ćutanja Iran se vratio za pregovarački sto, znači za to su postojali relevantni razlozi. To se tiče ne samo sankcija koje ograničavaju mogućnosti prodaje nafte, već i stalnog pritiska na Teheran. Iranske banke su bile ograđene od sistema merđunarodnih transakcija SVIFT."
Pretnja preventivnim udarom od strane Izraela ili izraelsko-američke koalicije još jedan je razlog zašto Iran ne odustaje od pregovora, smatra Andrej Baklicki. Jer, odustavši od njih, on ostaje sam. Zemlja je još uvek pod ogromnim pritiskom, i ne samo ekonomskim.
Sankcije su dovele Iran za pregovarački sto, ali to nije onaj instrument koji može da primora Teheran da donese odluku potrebnu Zpadu, smatra doktor Mamdu Salame, ekspert za eksploataciju nafte, konsultant Svetske banke.
"Zapad želi da Iran udostane od svog nuklearnog programa, između ostalog zbog glasina o tome da on planira da razrađuje nuklearno oružje. U svakom slučaju, sankcije teško da su uticale na iransku ekonomiju, čak su išle na ruku Iranu. Iranu je pošlo za rukom da uštedi preko 20 milijardi dolara koliko se trošilo na subvencije za prečišćavanje derivata. Treba imati u vidu da je Iran uvozio 50% ili 200 hiljada barela gasolina i drugih očišćenih derivata. Izricanjem sankcija Iranu moralo je da se odustane od toga i od subvencija. Mada su cene, naravno, skočile, što se odrazilo na inflaciju, istovremeno zemlja je uštedela 20 milijardi dolara subvencija. Znači, sankcije ne motivišu Iran da ide na ustupke, zemlja nastavlja svoj atomski program sa njima ili bez njih."
Autor knjige Nuklearni Iran: rađanje nuklearne države Dejvid Patrikarakos diskutuje sa sledećom postavkom pitanja:
"Ne mogu sa tim da se složim. Mnogo rečenog je bilo sasvim tačno, ali Iran se ipak vratio za sto pregovora. Smatram da su sankcije u uslovima ojačanog diplomatskog pritiska bitno to olakšale. Od kraja 2009. godine, odmah posle bilateralnih pregovora između SAD i Irana u Ženevi, do aprila 2012. godine kada se Iran sastao sa šestorkom posrednika u Istambulu, Iran nije dolazio na bilateralne sastanke. Bio je preduzet pokušaj da se reši pitanje pomoću Turske i Brazila, ali Iran nije smatrao da je neophodno da u tome učestvuje. Oni su nastavili da teraju svoju liniju, prešli su tehnološku barijeru 2011. godine u dostizanju obogaćivanja uranijuma do 20% i sada je najaktuelniji period sporova u poslednje dve godine. Osećajući pritisak, Iran će se vratiti za pregovarački sto."
Na šta su zaista uticale sankcije? Mišeljenje Andreja Baklickog, direktora projekta u ruskom Centru za politička istraživanja.
"Teško je reći na koga su sankcije više uticale. Ali, kako su istakle moje kolege, posle dve godine ćutanja Iran se vratio za pregovarački sto, znači za to su postojali relevantni razlozi. To se tiče ne samo sankcija koje ograničavaju mogućnosti prodaje nafte, već i stalnog pritiska na Teheran. Iranske banke su bile ograđene od sistema merđunarodnih transakcija SVIFT."
Pretnja preventivnim udarom od strane Izraela ili izraelsko-američke koalicije još jedan je razlog zašto Iran ne odustaje od pregovora, smatra Andrej Baklicki. Jer, odustavši od njih, on ostaje sam. Zemlja je još uvek pod ogromnim pritiskom, i ne samo ekonomskim.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)









