Početna stranica > Novosti

“Proces” Karadžiću u kontekstu međunarodne diplomatije devedesetih godina

“Proces” Karadžiću u kontekstu međunarodne diplomatije devedesetih godina
28.03.2013. god.

Deo suđenja sa izlaganjem odbrane u procesu protiv Radovana Karadžića pred MTBJ još nije završen, a već se može sa sigurnošću reći da je bivši Ministar inostranih poslova Jugoslavije Vladislav Jovanović postao jedan od najvažnijih svedoka. Vladislav Jovanović je svedočio o ulozi stranih država u rušenju Jugoslavije, kardinalno izmenivši tok i nivo dokaza u postupku.

Vladislav Jovanović je svedočio da je još u vreme Titove vladavine, obaveštajna služba dobila podatke o pokušajima zapadnih vlada “da provere čvrstinu Jugoslavije” i putem sabotaža oslabe zemlju, poput ubacivanja ustaša u Bosnu 1960. godine, radi početka podrivačke delatnosti.[1] Posle bunta kosmetskih Albanaca 1981. godine, Zapad je od vlasti Jugoslavije zatražio da se Kosovu i Metohiji dodeli status Republike.[2] Postojale su informacije o tome, da nemačke specijalne službe pokušavaju da ujedine sve različite grupacije kosmetskih Albanaca (i desnih i levih) sa ciljem njihovog otcepljenja od Jugoslavije i prisajedinjenja Albaniji.[3] V. Jovanović je takođe svedočio i o ulozi Vatikana u pripremanju planova za čerečenje Jugoslavije. Tako je on svedočio da mu je lično ambasador SAD u Vatikanu predao memoare u kojima se izražava iznenađenje o tome, kako je kardinal Sodano otvoreno pozvao na otcepljenje Hrvatske i Slovenije.[4]

Vladislav Jovanović je dosta govorio i o tome, da Međunarodna konferencija o Jugoslaviji (počela u septembru 1991. godine) uopšte nije imala za cilj očuvanje, već rušenje Jugoslovenske države. On je govorio o tome kako je tadašnji predsednik Francuske Fransoa Miteran uveravao vlasti u Jugoslaviji da konferencija predstavlja formu “dobrih usluga”, čiji je cilj omogućavanje stranama u konfliktu da se dogovore. Međutim, odmah po dolasku u Pariz, munjevito je promenjen tok događaja: principi konferencije su proglašeniobavezujućim za strane, a kako posle nekoliko nedelja pregovaranja nije bilo nikakvog sporazuma, objavljeno je da je “Jugoslavija mrtva”.[5] Vladislav Jovanović je svedočio da je odluka o rušenju Jugoslavije bila doneta mnogo pre konferencije 1991. godine. Razlog za donošenje takve odluke, bilo je “odsustvo neophodnosti postojanja Jugoslavije”, kao tampon zone između SSSR i fašističke Nemačke.[6]

V. Jovanović je svedočio da su argumenti Slobodana Miloševića (da oni koji žele da ostanu u jedinstvenoj Jugoslaviji imaju ista prava kao i oni koji žele da odu), bili odbačeni i to bez ikakve argumentacije. Oni su jednostavno rekli “ne”. Solidni pravni argumenti u odnosu na secesiju, uopšte nisu bili predočeni.[7] Pokušaj da se pravo na samoopredeljenje iskoristi kao argument, od početka nije bio pravno valjan, jer po međunarodnom pravu, samoopredeljenje pripada narodima, a ne teritorijama.[8] Međutim, prilikom rušenja Jugoslavije, pravni argumenti nisu imali nikakav značaj. Vladislav Jovanović je govorio o tome kako se u vreme razgovora (zajedno sa M. Panićem) sa tadašnjim premijerom Britanije Džonom Mejdžorom, umešao ministar inostranih poslova Daglas Hug i izjavio: “Vi možete imati vaše sopstvene argumente i pozicije, no vi ste dužni, vi morate da se potčinite nama”.[9]

Analogna po ciljevima bila je i Londonska konferencija 1992. godine. Vladislav Jovanović ju je nazvao “šou programom sa ciljem da se na sve Srbe svali odgovornost, ne dajući im mogućnost da odgovore”.[10] Važno je primetiti da je već u to vreme – godinu dana pre stvaranja MTBJ – tadašnji Državni sekretar SAD Iglberger sastavio spisak etničkih Srba u Bosni i Srbiji, koji moraju da se nađu pred sudom radi počinjenih ratnih zločina, koji je predstavljen u dosta agresivnom maniru. Prvi na tom spisku bio je Slobodan Milošević.[11]

Vladislav Jovanović, prvo kao Ministar inostranih poslova Jugoslavije, a potom njen predstavnik u UN, obraćao se Međunarodnom sudu UN (sa molbom da se spreči agresija NATO protiv bosanskih Srba), kao i Savetu Bezbednosti UN (sa izveštajem o zločinima počinjenim na teritoriji bivše Jugoslavije). No, ni jedan ni drugi sud nisu odgovorili.[12]

Ni sudije Haškog tribunala koje su slušale svedočenje Vladislava Jovanovića, nisu želele podrobnosti o NATO. Tako je ponašanje predsedavajućeg sudije O-Gon Kvona bilo veoma indikativno, on je prekinuo Vladislava Jovanovića, rekavši da se to što je NATO učinio 1995. godine ne odnosi na predmet”(!!!)[13]

Takva reakcija pokazuje kvalitet svedočenja. Na taj način odbrana Radovana Karadžića sve više počinje podsećati na odbranu Slobodana Miloševića, koja se ogledala ne samo i ponekad ne toliko u sopstvenoj odbrani, koliko u prezentovanju dokaza o počinjenim zločinima zapadnih zemalja. Svedočenje Vladislava Jovanovića, nezavisno od toga kako će ono biti od strane suda prihvaćeno, već je ušlo u istoriju međunarodnog prava i treba biti uvedeno u naučni program, radi istinitog ocenjivanja savremenih međunarodnih odnosa.


Aleksandar Mezjajev, 



[1] Paragraf 8 pismenih svedočenja Vladislava Jovanovića [Dokument odbrane 1D20187. Na zasedanju suda 26 februara 2013 godine dokumentu je dodeljen status dokaza odbrane: D-3015].

[2] Paragraf 10 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[3] Paragraf 12 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[4] Paragraf 23 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[5] Stenogram zasedanja suda 26 februara 2013 godine, s. 2240-2241.

[6] Paragraf 29 sveddočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[7]Paragrafi 31 i 32 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[8] Stenogram zasedanja suda 26 februara 2013 godine, s. 2243-2245.

[9] Paragraf 35 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[10] Paragraf 57 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[11] Isto

[12] Paragraf 47 svedočenja Vladislava Jovanovića // D-3015.

[13] Stenogram zasedanja suda 26 februara 2013 godine, s. 2259.



  • Izvor
  • Fond Strategičeskoй Kulьturы, srb.fondsk.ru/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....


Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...

Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....


Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....

Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...


Ogromna sredstva namenjena vojnom jačanju povećavaju rizik od korupcije, upozorava prvi čovek OLAF-a...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA