Evroazija: zajedničke opasnosti i složenosti zbližavanja
Ove nedelje je predsednik Rusije Vladimir Putin učestvovao u nekoliko akcija, povezanih s integracionim procesima na postsovjetskom prostoru.
28. maja u Biškek na samit ODKB nisu stigli svi predsednici. Bili su odsutni lideri Jermenije i Belorusije – država, koje su pored Rusije, Kirgizije, Kazahstana i Tadžikistana članice te organizacije. Serž Sargsjan je učestvovao u nacionalnom prazniku, a Aleksandr Lukašenko, izgleda, nije došao u Kirgiziju da bi izbegao nezgodna pitanja o Kurmanbeku Bakijevu. Taj bivši kirgiski predsednik našao je utočište u Belorusiji, dok ga aktivno traže specijalni resori.
U skraćenom sastavu Vladimir Putin, Almazbek Atambajev, Nursultan Nazarbajev i Эmomali Rahmon razmotrili su suprotstavljanje opasnostima, koje će pretiti s teritorije Avganistana posle povlačenja zapadnih snaga iduće godine. Te opasnosti su dobro poznate – radikalizam, ilegalna migracija i narkotrafik.
Međutim, početkom pregovora je Vladimir Putin ocenio značaj samog ODKB.
- Naša organizacija igra primetnu ulogu u osiguranju stabilnosti u zoni svoje odgovornosti. Na to je usmerena delatnost njenih političkih i vojnih struktura. Pre svega, Kolektivnih snaga operativnog reagovanja (KSOR) i mirotvornih snaga. U ODKB se redovno održavaju operacije u oblasti borbe s narkotrafikom, ilegalnom migracijom, zločinima u informativnoj sferi, zajedničke vojne vežbe. Ove će godine vežbe KSOR biti održane u Belorusiji, a mirovnjaci će vežbati u Rusiji. Vojno-tehnička saradnja u okviru ODKB dopunjena je doslednim radom u učvršćenju spoljnopolitičke koordinacije.
Na samitu šefovi država su se dogovorili da će pružati pomoć avganistanskoj vladi, pojačati vojni deo ODKB i preduzeti dopunske mere za učvršćivanje avganistansko-tadžičke granice. Inače je samit pokazao da šefovi država ozbiljno shvataju zabrinutost eksperata povodom negativnih scenarija u Avganistanu.
Neki od njih ne isključuju punovredni građanski rat i podelu te zemlje prema etničkom principu. Druga realna opasnost je masovni prodor ekstremista u Centralnu Aziju. Vladimir Putin se ranije više puta izjasnio o avganistanskoj opasnosti i planovima ekstremista da izvoze nestabilnost u Centralnu Aziju.
Jasno je da takva situacija ne može, a da ne zabrinjava Rusiju i njene susede. Povlačenje međunarodnog kontingenta, koji ne samo što nije postigao u Avganistanu uspeh, već je umnogome doprineo učvršćivanju islamizma, preti novim nasiljem. Pitanje odbrane postaje kritično važno. Inače, lideri zemalja ODKB nameravju da povećavaju ne samo vojni deo, već i razvijaju ekonomiju. Recimo, predsednik Kirgizije je 28. maja predložio izgradnju železnice «Tadžikistan-Kirgizija-Kazahstan-Rusija», koja će ujediniti evroazijski prostor i omogućiti da se izađe na nova perspektivna tržišta, između ostalih, Indije i Irana. Razrađuju se i drugi projekti, između ostalih u okviru UN. Veoma je važno što se Avganistanu predlaže učešće u njima.
Posle samita ODKB 29. maja u Astani je održana prva sednica Višeg Evroazijskog ekonomskog saveta uz učešće prdsednika Rusije, Belorusije i Kazahstana. On odgovara za realizaciju integracionih projekata u oblasti ekonomije. Na taj susret su bili pozvani ukrajinski i kirgiski lideri. Na redu je formiranje Evroazijskog ekonomskog saveza 2015. godine. Partneri su podržali taj predlog Vladimira Putina.
Glavna intriga saveta je bila već poznata – perspektive učešća Ukrajine u Carinskom savezu. Radi razmatranja tog pitanja je u Astanu stigao njen predsednik Viktor Janukovič. Kijev stoji pred složenim izborom – da li da se učlani u to udruženje ili da se zbližava s Evropom, koja mu je predložila asocijativno, odnosno, ne baš punovredno članstvo. Oko te dileme se već mnogo raspravlja: jedno isključuje drugo. Zato ukrajinske vlasti moraju da laviraju s promenljivim uspehom.
Kijev predlaže sebe u svojstvu posmatrača prema šemi «3+1». Međutim, postoji pravna kolizija: pojam «posmatrača» u Carinskom savezu ne postoji. Između ostalog, najveće ekonomske dividende Ukrajina bi imala upravo pod uslovom punovrednog učešća u CS. Ona bi dobila pristup bez prepreka na tržišta država, u kojima živi oko 170 miliona ljudi, a da ne govorimo o drugih preferencijama, između ostalih, energetskim. Inače, put u «jedinstvenu evropsku porodicu» će u ovom slučaju biti odsečen. Teško da će se to dopasti brojnim oponentima Janukoviča. Usled kontakata u Astani doneta je odluka da se narednih meseci razradi status posmatrača i potpiše odgovarajući memorandum.
S Kirgizijom je stvar jednostavnija. Još 2011. godine se ona obratila s molbom o učlanivanju u Carinski savez s perspektivom učešća i u Evroazijskom savezu, koji se formira.
Tokom pregovora lideri zemalja-članica Carinskog saveza, pored strateških, razmatrali su i konkretna pitanja. Između ostalih, projekat ugovora o Evroazijskom savezu, koncepciju usklađene agroindustrijske politike i stvaranje informativnog sistema spoljne i uzajamne trgovine. Prema rezultatima razmatranja potpisan je niz važnih dokumenata. Ove godine će se Vladimir Putin, Aleksandar Lukašenko i Nursultan Nazarbajev u okviru Višeg evroazijskog ekonomskogo saveta sresti još dva puta.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Novi kanal će pomoći u rešavanju incidenata u strateškom plovnom putu, usred protivrečnih uputstava za brodovlasnike....
Zemlja je očuvala svoju ekonomsku nezavisnost uprkos nepovoljnim spoljnim uslovima, izjavio je ministar finansija Anton Siluanov na PMEF-u....
Odluka je zasnovana na činjenici da tužba Centralne banke Rusije protiv Juroklir banke nije priznata po pravu EU i Juroklir „ne priznaje nadležnost suda“...
Abu Dabi ima „suvereno” pravo da donosi takve odluke, izjavio je portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov....
Taj potez UAE predstavlja značajan udarac za globalnu organizaciju velikih proizvođača nafte....
Kijev je od januara obustavio isporuke ruske sirove nafte, što je izazvalo spor sa članicama EU, Mađarskom i Slovačkom...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)








